24 vijesti Najnovije vijesti

Nacional.hr Nacional.hr

MJESEC DANA ŠUTNJE: Kako je Ministarstvo poljoprivrede pokušalo zataškati prometnu nesreću državnog tajnika

4. prosinca 2022. u 13:03

Nacional ekskluzivno donosi detalje prometne nesreće u kojoj je sudjelovao državni tajnik Zdravko Tušek te koju je ulogu u svemu imala ministrica Marija Vučković čije je Ministarstvo poljoprivrede pokušalo cijelu stvar sakriti od javnosti

Zdravko Tušek, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede i jedan od najbližih suradnika ministrice Marije Vučković, sudjelovao je 25. listopada ove godine u prometnoj nesreći u Krapini, a detalje ove nesreće Ministarstvo poljoprivrede je gotovo mjesec dana skrivalo od javnost te je očito kako se pokušala zataškati Tušekova uloga u prometnoj nesreći.

Nacional je za nesreću doznao prošloga tjedna od izvora iz samog Ministarstva poljoprivrede, a potvrdu o nesreći dobili smo nakon nekoliko dana i od samog Ministarstva poljoprivrede. Međutim, neki detalji iz odgovora koji nam je poslala služba za odnosne s javnošću Ministarstva poljoprivrede i dalje ostavljaju opravdanu sumnju da se u ovom slučaju štiti Zdravka Tušeka, a moguće i samu ministricu Mariju Vučković koja je po nekim izvorima bila u automobilu sa Zdravkom Tušekom u trenutku prometne nesreće.

Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Zdravko Tušek nesreću je doživio u Krapini, a inače živi u obližnjoj Bedekovčini. FOTO: Igor Kralj/PIXSELL

Osim toga, vrlo je znakovita i šutnja Ministarstva unutarnjih poslova iz kojeg nam nisu odgovorili na upite o detaljima prometne nesreće, kao i na upite o tome je li Tušek vozio pod utjecajem alkohola. Budući da Zdravko Tušek dolazi iz obližnje Bedekovčine te da je jedan od utjecajnijih HDZ-ovaca Krapinsko-zagorske županije, postavlja se i pitanje moguće zaštite državnog tajnika u Ministarstvu poljoprivrede koju provodi krapinska policija, pogotovo ako se uzmu u obzir neki detalji iz odgovora koji su Nacionalu poslali iz Ministarstva poljoprivrede.

Ako se pokaže da je u ovom slučaju doista bilo riječ o pokušaju zataškavanja cijelog slučaja kako bi se zaštitio državni tajnik i jedan od najodanijih i najbližih suradnika ministrice Marije Vučković, onda bi to bio još jedan u nizu opravdanih razloga za njenu smjenu te još jedan od dokaza kako Marija Vučković nije u stanju voditi jedan od najvažnijih resora u Vladi jer joj je mandat obilježen nizom afera.

Državni tajnik Zdravko Tušek jedan je od najodanijih i najbližih suradnika ministrice Marije Vučković i postoji sumnja da je ona bila s njim u automobilu za vrijeme nesreće, no iz Ministarstva to demantiraju. FOTO: Patrik Macek/PIXSELL

O samoj prometnoj nesreći Nacionalu je detalje ispričao izvor iz Ministarstva poljoprivrede koji je primijetio da se državni tajnik Zdravko Tušek u posljednjih dvadesetak dana više ne vozi u službenom automobili marke Renault Talisman te je od ljudi zaduženih za brigu o voznom parku doznao da je državni tajnik imao prometnu nesreću u kojoj je došlo do velike štete te da automobil više nije u voznom stanju.

Isti je izvor za Nacional izjavio da je prije nekoliko dana iz osiguranja stigla procjena štete na automobilu Renault Talisman te da ona iznosi 60.000 kuna, što bi značilo da je riječ o prilično velikoj šteti i da je Tušek očito sudjelovao u ozbiljnoj prometnoj nesreći. Međutim, iz Ministarstva poljoprivrede pokušali su umanjiti cijeli događaj te tvrde da nije bilo riječ o pretjerano velikoj prometnoj nesreći.

Iako iz ministarstva tvrde da je šteta bila minimalna, Nacionalov izvor kaže da je prošloga tjedna iz osiguravateljske kuće stigla procjena štete na automobilu Renault Talisman te da ona iznosi 60 tisuća kuna

Odgovor iz Ministarstva poljoprivrede o nesreći državnog tajnika Zdravka Tušeka prenosimo u cijelosti:

“Dana 25. listopada 2022. godine u Poslovno-tehnološkom inkubatoru u Krapini održana je konferencija “Poljoprivreda i ruralni razvoj Zagorja – strategije, inovacije i održivost” za razdoblje 2023.-2027. godine koju je organizirao LAG „Zeleni bregi“ pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede te suorganizaciji Krapinsko – zagorske županije, Zagrebačke županije i Grada Krapine, na kojoj je službeno sudjelovao i državni tajnik Zdravko Tušek. Konferencija se održala u jutarnjim satima, a prilikom odlaska s konferencije prema Zagrebu, u Ulici Frana Galovića kod Autobusnog kolodvora u Krapini došlo je do prometne nezgode u kojoj je sudjelovao i službeni automobil Ministarstva poljoprivrede. Do prometne nezgode došlo je kada se službeni automobil Ministarstva poljoprivrede kretao u koloni vozila. Radi naglog zaustavljanja i kočenja vozila ispred službenog automobila Ministarstva poljoprivrede te zbog vlažnog i skliskog kolnika, službeni automobil Ministarstva poljoprivrede udario je u stražnji dio toga vozila. O navedenoj prometnoj nezgodi obaviještena je prometna policija, koja je predmetni događaj evidentirala. Nakon prometne nezgode vozila su bila u voznom stanju, nije bilo ozlijeđenih, pa su vozila sukladno uputi policije, kako ne bi ometala odvijanje prometa, pomaknuta s kolnika. O predmetnoj prometnoj nezgodi obaviješteno je osiguravajuće društvo u cilju procjene štete i organizacije popravka. S obzirom na naprijed navedeno za sudionike prometne nezgode nije zatražena liječnička pomoć niti alkotest. Sukladno Odluci Vlade RH o uvjetima korištenja službenih automobila, mobilnih telefona, redovnih zrakoplovnih linija, poslovnih kreditnih kartica, sredstava reprezentacije te načinu odobravanja službenih putovanja (,,Narodne novine“, broj 37/16.), državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Zdravko Tušek koristio je službeni automobil Ministarstva poljoprivrede marke Renault Talisman, po potrebi ga je vozio neki od vozača zaposlenih u Ministarstvu poljoprivrede, a nakon predmetne prometne nezgode za potrebe odlazaka na službena putovanja također ga je vozio netko od vozača Ministarstva, odnosno koristio je automobil koji je na raspolaganju u voznom parku Ministarstva.”

Službena fotografija Ministarstva poljoprivrede od 25. listopada ove godine na kojoj je ministrica Marija Vučković snimljena nekoliko sati prije prometne nesreće svog državnog tajnika

U odgovoru koji smo dobili od Ministarstva Marije Vučković sporno je nekoliko stvari koje postavljaju dodatna pitanja i idu u prilog tome da se pokušava sakriti odgovornost državnog tajnika Zdravka Tušeka za prometnu nesreću koja je bila nešto težeg oblika nego što to žele predstaviti iz samog Ministarstva poljoprivrede. Ono što je najspornije jest činjenica da prema tvrdnjama iz Ministarstva poljoprivrede Zdravko Tušek nakon nesreće nije podvrgnut alkotestu, što je direktno kršenje članka 181. Zakona o sigurnosti u prometu po kojem su policijski službenici dužni u svakoj prometnoj nesreći u kojoj je nastala materijalna šteta podvrgnuti sudionike alkotestu. Isto tako, po informacijama koje ima Nacional, a koje su donekle i iznesene u odgovoru Ministarstva, svi automobili u voznom parku osigurani su kod Croatia osiguranja kasko policom koje se može naplatiti samo ako je nakon nesreće vozač prošao alkotest. U slučaju da nije prošao ili da alkotest nije napravljen, osiguranje neće isplatiti odštetu za štetu nastalu na automobilu. Dakle, postoje dvije mogućnosti u ovom slučaju. Ili je Zdravko Tušek zbog svojih veza u krapinskoj policiji nekako uspio izbjeći alkotest ili iz Ministarstva poljoprivrede pokušavaju zataškati rezultate tog alkotestiranja. Zanimljivo je i da Nacionalov izvor tvrdi da svi zaposlenici Ministarstva poljoprivrede koji koriste službene automobile imaju naputak za obvezno alkotestiranje u slučaju prometne nesreće baš zbog potreba osiguranja. Osim što bi to značilo i direktno kršenje članka 181. Zakona o sigurnosti u prometu, Tušekovo moguće nepodvrgavanje alkotestu značilo bi i gubitak prava na odštetu, a to znači da bi štetu na automobilu platilo Ministarstvo, odnosno porezni obveznici.

Prema tvrdnjama iz Ministarstva poljoprivrede, državni tajnik Zdravko Tušek nakon nesreće nije podvrgnut alkotestu, što je direktno kršenje članka 181. Zakona o sigurnosti u prometu

Iako iz Ministarstva navode kako je bilo riječ o lakšoj prometnoj nesreći i da su automobili bili u voznom stanju, postavlja se pitanje zašto onda u daljnjem odgovoru pišu da Tušek više ne koristi Renault Talisman te da sada koristi automobile koji su u tom trenutku na raspolaganju. Očito je kako je šteta nastala na automobilu veća nego što to suradnici Marije Vučković žele priznati, a za koju naš izvor tvrdi da je procijenjena na 60.000 kuna. Isto tako, zanimljivo je da iz Ministarstva u prvi trenutak nisu odgovorili na Nacionalov upit o tome je li netko bio u automobilu s državnim tajnikom Zdravkom Tušekom u trenutku prometne nesreće, ali je zatim došao dopunjeni odgovor u kojem se tvrdi da je Tušek bio sam u automobilu. Prve informacije koje je Nacional dobio od izvora iz Ministarstva govorile su da je s njim u automobilu bila i ministrica Marija Vučković, ali službenu potvrdu te informacije nije bilo moguće dobiti. Ono što se zna jest da je Marija Vučković tog 25. listopada doista i bila u Krapini, što potvrđuje vijest sa službenih stranica Ministarstva poljoprivrede čiji uvodni dio prenosimo u cijelosti:

“Ministrica poljoprivrede Marija Vučković je s državnim tajnikom Zdravkom Tušekom u utorak, 25. listopada 2022. godine, u nazočnosti predsjednice Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora Marijane Petir, gradonačelnika Grada Krapine Zorana Gregurovića i brojnih predstavnika LAG-ova sudjelovala na otvorenju konferencije „Poljoprivreda i ruralni razvoj Zagorja-strategije, inovacije i održivost“ u Krapini. Zelena tranzicija, digitalizacija i generacijska obnova ostaju ključni za opstanak i razvoj hrvatske poljoprivrede i naših ruralnih prostora, što je prepoznato u Strateškom planu do 2027. putem kojeg je hrvatskim poljoprivrednicima na raspolaganju 3,8 milijardi eura, rekla je ministrica Vučković na otvorenju Konferencije, naglasivši kako je hrvatska Vlada na čelu s premijerom Plenkovićem po prvi puta povisila sredstva koja se odnose na nacionalno sufinanciranje s 15 na 20 posto, čime se šalje još jedna poruka o važnosti ruralnog prostora i važnosti poljoprivredne politike u ruralnom prostoru.”

‘Zbog naglog zaustavljanja i kočenja vozila ispred službenog automobila te vlažnog i skliskog kolnika, službeni automobil udario je u stražnji dio toga vozila’, kažu iz Ministarstva poljoprivrede

Dakle, ministrica Marija Vučković tog je dana bila u Krapini, za što postoji i dokaz, fotografija koja je objavljena uz vijest, no ostaje pitanje je li bila i u automobilu s državnim tajnikom Zdravkom Tušekom u trenutku nesreće. Iako smo od MUP-a pokušali doznati detalje o sudionicima u navedenoj prometnoj nesreći, do zaključenja ovog teksta u ponedjeljak nismo dobili nikakav odgovor, što još više produbljuje sumnju o tome da se na neki način pokušava zaštiti državni tajnik Zdravko Tušek, a moguće i sama ministrica Marija Vučković. Ono što je zanimljivo i indikativno u cijeloj priči jest da je lokalni zagorski portal Ni Zagorje malo 15. studenoga objavilo vijest da je baš Zdravko Tušek angažirao privatnu marketinšku tvrtku iz Varaždina kako bi slalo priopćenja za javnost ‘u ime državnog tajnika’’, iako Ministarstvo poljoprivrede ima vlastitu službu za odnose s javnošću. Iz tih je priopćenja očito da im je cilj promovirati lik i djelo HDZ-ovca iz Bedekovčine, dugogodišnjeg državnog dužnosnika. Tako se promovira da je Tušek otvorio Agro Start Up konferenciju u Zagrebu, potom konferenciju koju je organizirao Poslovni dnevnik, zatim da je sudjelovao na konferenciji ‘‘Poljoprivreda i ruralni razvoj Zagorja – strategije, inovacije i održivost’’ u Krapini, a posljednje priopćenje ‘‘u ime državnog tajnika’’ govori o isplati 1,7 milijardi kuna predujma poljoprivrednicima. Je li riječ tek o slučajnosti što je peglanje imidža državnog tajnika počelo gotovo istovremeno kada se i dogodila prometna nesreća ostaje za vidjeti, ali je sigurno kako bi ovaj slučaj mogao dodatno oslabiti poziciju ministrice Marije Vučković koja je ionako već nekoliko puta bila blizu smjene i odlaska iz Vlade premijera Andreja Plenkovića.

Državni tajnik Zdravko Tušek u Krapini je sudjelovao u prometnoj nesreći vozeći službeni automobil marke Renault Talisman, a po izjavama Nacionalova izvora, šteta je iznosila 60 tisuća kuna. FOTO: Dalibor Urukalovic/PIXSELL

Nacional.hr Nacional.hr

U nekim kineskim gradovima popuštaju epidemiološke mjere nulte stope tolerancije na Covid-19

4. prosinca 2022. u 12:59

Nekoliko kineskih gradova, uključujući Urumqi na krajnjem zapadu zemlje, najavili su popuštanje epidemioloških mjera u nedjelju, dok Kina pokušava svoju politiku nulte tolerancije prema covidu-19 učiniti više usredotočenom i manje tegobnom nakon prošlotjednih prosvjeda protiv mjera, koji su bez presedana.

Urumqi, glavni grad pokrajine Xinjiang, gdje su prosvjedi prvotno nastali, ponovno će otvoriti trgovačke centre, supermarkete, restorane i druge objekte od ponedjeljka, rekle su vlasti, čime će se okončati strogo višemjesečno potpuno zatvaranje.

Krajem ovog tjedna nije bilo naznaka značajnijih nemira iako je policija u velikom broju izašla na ulice pekinškog područja Liangmaqiao i u Šangaju oko ceste Wulumuqi, koja je nazvana po gradu Urumqi. Na objema lokacijama je prošlog tjedna došlo do prosvjeda.

Smrtonosni požar, koji je prošlog mjeseca izbio u Urumqiju, izazvao je desetke prosvjeda protiv epidemioloških mjera u više od 20 gradova nakon što su neki korisnici društvenih mreža objavili da žrtve nisu mogle pobjeći od požara jer je stambena zgrada bila zaključana. Kineske vlasti su to porekle.

Prosvjedi predstavljaju građanski neposluh bez presedana u Kini otkako je predsjednik Xi Jinping preuzeo vlast 2012.

Otada su brojni gradovi najavili popuštanje zatvaranja, nužnosti testiranja i pravila o karanteni.

Zamjenica premijera Sun Chunlan, koja nadgleda politiku prema covidu-19, je prošlog tjedna rekla da sposobnost virusa da izaziva bolest slabi, što je promjena retorike, koja se slaže s onime što mnoge zdravstvene vlasti diljem svijeta govore više od godinu dana.

Kina bi iduće mogla najaviti popuštanje nužnosti testiranja kao i dopuštanje pozitivnim slučajevima i bliskim kontaktima da se izoliraju kod kuće pod određenim uvjetima, rekle su za Reuters osobe upoznate s materijom prošlog tjedna.

Popuštanje mjera

Trenutno, koraci prema popuštanju mjera se razlikuju diljem zemlje.

Ljudi u Šangaju od ponedjeljka više neće morati pokazivati negativni rezultat testa na covid-19 kako bi koristili javni prijevoz ili posjetili parkove, objavile su vlasti u nedjelju.

Grad Nanning, središte južne pokrajine Guangxi, je ranije u nedjelju ukinuo obvezu posjedovanja negativnog rezultata testa na covid-19 kako bi se koristila podzemna željeznica.

Vlasti u Pekingu su u subotu rekle da za kupovinu lijekova protiv vrućice, kašlja ili upale grle više neće biti potrebna registracija. To je ograničenje uvedeno jer su vlasti vjerovale da ljudi koriste lijekove kako bi prikrili da su zaraženi covidom-19.

Lokalne vlasti u raznim dijelovima glavnog grada su proteklih dana najavile da ljudi koji budu pozitivni na koronavirus mogu ostati u karanteni kod kuće.

Određene proturječnosti u popuštanju mjera su razljutile ljude, uključujući obvezu posjedovanja negativnog rezultata testiranja na covid-19 u nekim mjestima unatoč činjenici da se zatvaraju centri za masovna testiranja.

U Pekingu i Wuhanu, gdje se virus pojavio krajem 2019., ta je obveza prouzročila duge redove na preostalih nekoliko lokacija za testiranje.

“Jesu li glupi ili jednostavno zlobni? Ne bismo trebali zatvarati postaje za testiranje na covid-19 dok se ne riješimo covid propusnice”, napisao je jedan korisnik društvenih mreža.

Broj novih dnevnih slučajeva zaraze je na razini zemlje pao na 31.824, objavile su vlasti u nedjelju, što je možda uzrokovano manjim brojem testiranja. Vlasti su zabilježile i dvije nove smrti od covida-19.

‘Priprema za izlaz’

Politika nulte tolerancije prema koronavirusu predsjednika Xija imala je razarajući učinak na drugo najveće gospodarstvo svijeta i poremetila je globalne lance opskrbe.

Kina drži da je politika, kojom gotovo da su zatvorene kineske granice, nužna kako bi se spasili životi i spriječilo preopterećenje zdravstvenog sustava.

Unatoč popuštanju mjera, mnogi su stručnjaci rekli da je malo vjerojatno da će Kina započeti značajno ponovno otvaranje prije ožujka, zbog potrebe da ubrza cijepljenje, naročito među svojim velikim starijim stanovništvom.

“Iako je došlo do mnogo lokalnih promjena politika prema covidu u posljednje vrijeme, još uvijek ih ne tumačimo kao kinesko napuštanje politike nulte tolerancije”, poručila je američka multinacionalna investicijska banka Goldman Sachs u nedjelju

“Prije ih vidimo kao jasne dokaze da se kineska vlada priprema za izlaz i pokušava minimizirati gospodarsku i društvenu cijenu kontrole covida-19 u međuvremenu. Pripreme bi mogle trajati nekoliko mjeseci i vjerojatno će na tom putu biti mnogo izazova”, dodali su iz Goldman Sachsa.

Procjene o broju smrtnih slučajeva s kojima bi se Kina mogla suočiti ako se u potpunosti otvori kreću se između 1,3 milijuna i do više od 2 milijuna iako su neki istraživači rekli da bi se broj umrlih mogao drastično smanjiti bude li se usredotočilo na cijepljenje.

Vlasti su nedavno najavile ubrzanje cijepljenja za starije ljude, no mnogi se i dalje ustručavaju cijepiti se.

“Neki ljudi sumnjaju u sigurnost i učinkovitost novog državnog cjepiva protiv koronavirusa. Stručnjaci kažu da je ta percepcija pogrešna”, stoji u članku objavljenom nedjelju u dnevnom listu vladajuće Komunističke partije, u kojem se dodaje da su cjepiva proizvedena u zemlji sigurna.

Strana cjepiva protiv koronavirusa nisu odobrena u Kini i Xi nije spreman to promijeniti, rekla je ravnateljica američke obavještajne službe Avril Haines u subotu.

Nacional.hr Nacional.hr

Raspuštena zloglasna iranska ‘ćudoredna policija’

4. prosinca 2022. u 12:40

Iranska ćudoredna policija, uglavnom odgovorna za provođenje kodeksa odijevanja žena, raspuštena je, objavio je u nedjelju glavni državni odvjetnik, a prenijela njemačka novinska agencija dpa.

“Ćudoredna policija raspuštena je, ali će se pravosudna vlast nastaviti baviti tim društvenim izazovom”, citirao je list Shargh glavnog državnog odvjetnika Mohameda Džafara Montazerija.

Nisu navedeni nikakvi detalji o okolnostima ili provedbi odluke.

Režimski kritičari su sa strahom reagirali na tu objavu.

Problem nije u ćudorednoj policiji, već u zahtjevu za nošenjem pokrivala za glavu, tvitao je jedan perzijski aktivist.

“Žene se moraju slobodno kretati bez marama”, rekao je, napominjući da bi to bio “samo prvi korak”.

Promatrači kažu da, iako raspuštanje ćudoredne policije ne znači kraj obveznog nošenja marama, ono predstavlja značajan korak u uspjehu ženskog pokreta u Iranu.

Prosvjedi disidenata diljem zemlje, potaknuti uhićenjem koje je provela ta policija, traju više od dva mjeseca.

22-godišnja iranska Kurdkinja, Mahsa Amini, uhićena je sredinom rujna zbog kršenja islamskog pravila odijevanja. Rečeno je da joj je nekoliko pramenova kose ispalo ispod pokrivala poznatog kao hidžab.

Amini je umrla u policijskom pritvoru samo nekoliko dana nakon uhićenja, što je izazvalo prosvjede diljem zemlje protiv režima.

Nacional.hr Nacional.hr

Plenković ide u Katar. Sa sinom će bodriti ‘Vatrene’ u susretu protiv Japana

4. prosinca 2022. u 12:33

Premijer Andrej Plenković prisustvovat će u ponedjeljak utakmici osmine finala Svjetskog nogometnog prvenstva u Katru između Hrvatske i Japana, potvrdio je Hini glasnogovornik Vlade Marko Milić.

“Predsjednik hrvatske Vlade Andrej Plenković podržat će hrvatsku nogometnu reprezentaciju u osmini finala. S njim će biti i sin Mario”, rekao je Milić.

Premijer će boraviti u Katru i na Svjetskom prvenstvu na službeni poziv katarskog premijera Khalida bin Khalife bin Abdulaziza Al Thanija, a uz njega će biti i potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac i ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović.

“Još jedan prolazak grupne faze na Svjetskom prvenstvu hrvatske nogometne reprezentacije velik je uspjeh za hrvatski sport u cijelosti. Vjerujemo da će ‘Vatreni’ nastaviti s vrhunskim rezultatima, na ponos i oduševljenje cijele Hrvatske”, dodao je glasnogovornik Vlade.

Nacional.hr Nacional.hr

Lionel Scaloni je shvatio kakav je Enzo Fernandez igrač pa Messi više ne mora sve odraditi sam

4. prosinca 2022. u 12:22

Nema sumnje da su na lisabonskom Estadio da Luzu ljetos otvorili ne samo jedan šampanjac nakon što je Enzo Fernandez za bagatelnih 10 milijuna eura, 25 posto od sljedećeg transfera i osam milijuna eura kroz eventualne bonuse, iz River Platea prešao u Benficu. Ako pratite Svjetsko prvenstvo, a naravno da pratite, onda ste vidjeli i zašto: Benfica je dobila sjajnog, tek 21-godišnjeg (rođen 17. siječnja 2001.) igrača kojeg će u nekoj od sljedećih sezona prodati za šest-sedam ili više puta veću cijenu.

Enzo Fernandez strike for Argentina vs Mexico.

First international goal. First World Cup goal. What a moment! pic.twitter.com/to9nCIjymJ

— FT90Extra (@FT90Extra) November 27, 2022

Izbornik Lionel Scaloni nije u Katar došao s idejom po kojoj će mladi Fernandez, koji je ime dobio po legendarnoj desetki Urugvaja i River Platea iz 80-ih Enzu „El Principeu“ Francescoliju, igrati u prvih 11. Uostalom, prije puta u Katar za reprezentaciju je odigrao tek 99 minuta u tri prijateljske utakmice. Međutim, nakon dva kola Svjetskog prvenstva u kojima je ulazio u 59. odnosno 57. minuti, u sljedeće dvije Scaloni je u 4-3-3 formaciji instalirao Fernandeza na poziciju šestice. U drugom kolu protiv Meksika je zabio, u trećem protiv Poljske asistirao a protiv Australije u osmini finala je bio, uz Messija, najbolji igrač na terenu. Doduše, skrivio je pogodak kojim je Australija smanjila na 2-1, međutim taj odbijanac od leđa u Martinezovu mrežu nitko mu neće uzeti za zlo jer je bio izvrstan u oba smjera, što mu je i inače velika kvaliteta.

Enzo Fernández's game by numbers vs. Australia:

◉ Most touches (114)
◉ Most passes (100)
◉ Most passes into final ⅓ (12)
◎ 9 x possession won
◎ 5 duels won
◎ 3 tackles made

The first man to score for Australia in the knockout stages. 🙃#FIFAWorldCup pic.twitter.com/trUH1SKW5X

— Squawka (@Squawka) December 3, 2022

Kod Rogera Schmidta u Benfici najčešće igra na poziciji centralnog veznog, po potrebi kao šestica a nekad i na mjestu prednjeg veznog, na primjer u gostujućem 1-1 remiju protiv PSG-a u Ligi prvaka. Kad treba oduzimati lopte, tu je Fernandez. Kad treba graditi igru ali i ulaziti u završnicu, tu je Fernandez. Za Benficu je ove sezone u Ligi Portugal i Ligi prvaka, uključujući i kvalifikacije u 22 utakmice upisao tri gola i pet asistencija.

U Fernandezov ugovor ugrađena je, kaže Fabrizio Romano, otkupna klauzula od 120 milijuna eura, uz dodatak da 25 posto ide River Plateu. Real Madrić će, navodno, ne uspije li dovesti Judea Bellinghama, krenuti po Fernandeza, a glavni suparnik u tom transfer-dvoboju trebao bi im biti Liverpool koji već razmišlja o Fabinhovom nasljedniku.

Ako već niste, u petak od 20 sati tijekom utakmice Argentine i Nizozemske posebno skrenite pažnju na ovog sjajnog veznjaka. Iako svi govore da Gaučosi imaju samo Messija, ne treba podcijeniti učinak i igru Enza Fernandeza.

Why did Enzo Fernandez entrance bring dynamism in #ARG midfield ?

• More presence in mid third => Messi’s drop-offs more efficient.
• Enzo liberating space for Messi.
• Ball retention in midfield + breaking line passes.#FIFAWorldCup2022 pic.twitter.com/IrX0VM1liy

— Mar’tics (@martics97) November 27, 2022

Nacional.hr Nacional.hr

NEMIRI & NESANICE: Priznajmo: ovo je vrijeme praznih crkava – stvarnost i skica za postpandemijsku Crkvu

4. prosinca 2022. u 11:53

Češki teolog Tomáš Halík kaže da većinom ljudi koji napuštaju crkve ne postaju ateisti – oni ih napuštaju zato što vjeru shvaćaju ozbiljnije od onoga što zatiču u crkvama

Prije nekoliko godina u jednoj čuvenoj katedrali na sjeverozapadu Europe nabasao sam na izložbu kočija. Tada mi je na um došla rečenica našeg profesora moralne teologije, pokojnog Marijana Valkovića, koji nam reče kako se moramo, kao teolozi, pripremati za Europu. Mi smo ga gledali i on nas. Nastupila je tišina. Profesor je nastavio: “… za Europu koja postaje poput duhovne pustinje.” Iznoseći podatke pojašnjavao nam je da je nekad plodno kršćansko tlo, malo pomalo, stalo gubiti sve s predznakom kršćanskoga, ali da će naša generacija to i doživjeti na radikalan način. Između ostaloga, lijepe crkve iz različitih umjetničkih razdoblja ostaju tek nijemi svjedoci toga nekadašnjeg plodnog kršćanstva, ali prazne. Hrvatskoj i glavnom gradu Zagrebu isto se piše i zato je to tema ove kolumne.

Razumijem da treba sagraditi župne crkve tamo gdje ih Partija nije dozvoljavala. Dobro se sjećam situacije u Utrinama u Zagrebu, dolazio sam i ja na misu koja se održavala u jednom nevelikom stanu. U tom stanu bio sam i kada je krštena beba moga dobrog druga Josipa, bivšega kolege, tadašnjeg fotografa u Glasu Koncila. Da, župna crkva treba biti sagrađena gdje pastoralni razlozi to traže, ma što god vikali protivnici. Ali, polako, kakve će se crkve i gdje točno graditi? Zar ne vidite da je većina crkava mahom prazna (čini se da je i pandemija tomu nešto pridodala), osim u nekim selima i prigradskim zonama? Prije potresa sam bio u katedrali, jedva su klupe bile pune. Krivo, bile su poluprazne, a bila je nedjelja. Poznajem stanje u našim župama. Išao sam gledati i kako stojimo u nekim pastoralnim centrima u inozemstvu, gdje se slavi misa na našem jeziku. Ista situacija.

Nekada su crkve pohađale i u njima duhovni mir nalazile mnoge duše željne Božje blizine. A danas? Neki svećenici priznaju da im je jezivo promatrati kako zjape prazne dok su im malobrojni posjetitelji, uz neke lokalce, mahom turisti iz najudaljenijih krajeva svijeta, privučeni raskošnom arhitekturom koju po svaku cijenu žele fotografirati. Ako se taj fenomen drastičnog pada pohađanja liturgijskih slavlja prepoznaje kao znak zamiranja vjere, onda to zabrinutog i iskrenog vjernika malo pomalo vodi u malodušje. No ako se stvar sagleda iz drugog kuta pa se uzme u obzir da motivacija pohađanja liturgijskih slavlja i nije baš u velikoj mjeri bila iskrena – recimo, kada su se crkve punile da se dokažu hrvatstvo i vjernost HDZ-u – “onda stvar poprima drugačiji obris i boju”, piše jedan naš fratar na poslu u Njemačkoj. Pripadam onima koji ne vide dramu u padu broja onih koji prakticiraju vjeru. Prazna ili poluprazna crkva dokaz je da vjera nije nešto poput instant kave, lako dostupna i ne previše zahtjevna. Vjera ne traži od čovjeka tek nešto usputno i suvišno, nego traži sve, cijelo biće i cijeli život. “A to mentalitetu današnjeg čovjeka nije primamljiva ponuda, jer je do svega što mu je potrebno, ili barem tako misli, navikao doći brzo i bez puno truda”, piše, pak, fratar u domovini.

“Katolička Crkva ne bi sa strepnjom trebala konstatirati da su mnoge crkve prazne, već kako se prilagoditi novom vremenu”, iznio je papa Franjo u pismu sudionicima skupa naslovljenog “Zar Bog više ne boravi ovdje? Napuštanje bogoštovnih mjesta i integrirano upravljanje crkvenim kulturnim dobrima”, prije par godina u Rimu. Crkva treba bez zabrinutosti usvojiti svijest da brojne crkve koje su do prije nekoliko godina bile potrebne, sada to više nisu. Činjenicu da neke crkve nisu potrebne zbog nedostatka vjernika i klera ili pak zbog drugačijega razmještaja ljudi u gradovima i seoskim područjima, treba prihvatiti kao znak vremena koji nas poziva na razmišljanje i kojemu se trebamo prilagoditi, smatra Papa. No što učiniti s praznim crkvenim zgradama? Odreći se upravljanja crkvom ne treba biti prvo i jedino rješenje o kojem se razmišlja niti to treba činiti uz zgražanje vjernika, već podsjećanjem na crkveno učenje kako dobra nemaju apsolutnu vrijednost, već u slučaju potrebe “moraju služiti većem dobru ljudima i posebno biti u službi siromašnih”, napisao je Franjo. Znamo kako to već ide kod nas, gotovo nijedna župa u Hrvatskoj nije se odazvala Papinom svojedobnom apelu da svaka župa primi po jednu izbjegličku obitelj. Elem, prodaja praznih crkvenih zgrada ili njihova prenamjena ne bi trebale biti neki tabu, ali je, dakako, potrebno šire promišljanje od jednostavnog ekonomskog računa. U Rimu su, podsjećao je pokojni kolega Silvije Tomašević, mnoge od oko 300 crkava prazne. Ukupno je u Italiji, ako se pridodaju i one u privatnom vlasništvu, oko sto tisuća crkvenih zgrada, od kojih ih je posljednjih godina oko 700 već prenamijenjeno za druge potrebe.

Zašto smo napustili crkve? Da, i ja, koji se ponekad komotnije, intimnije osjećam u pravoslavnom hramu? Češki teolog Tomáš Halík kaže da većinom ljudi koji napuštaju crkve ne postaju ateisti – oni ih napuštaju zato što vjeru shvaćaju ozbiljnije od onoga što zatiču u crkvama. Možemo sagledati stanje i kao da Bog nekako “šuti” (mada je njegov glas stalno prisutan!) U zgodno i nezgodno vrijeme valjalo bi da znamo tko smo i što tražimo. A što se tiče gradnje crkava i pored ovih praznih, papa Franjo savjetuje biskupima da svaka njihova odluka bude rezultat zajedničkoga promišljanja provedenoga u kršćanskoj zajednici i u dijalogu s građanskom zajednicom. Halo, gospodine Bozaniću, čujete li vi ovo? Hm, a da crtamo skicu za postpandemijsku Crkvu?

Nacional.hr Nacional.hr

Predsjednik El Salvadora Bukele digao 10.000 vojnika, slama narko bande

4. prosinca 2022. u 11:51

Oko 10.000 vojnika okružilo je grad Soyapango u El Salvadoru u sklopu masovne akcije slamanja bandi, objavio je predsjednik Nayib Bukele.

Blokirane su sve ceste koje vode u grad, a specijalci pretražuju kuće tražeći članove bande. Policajci su također zaustavljali sve koji su pokušali napustiti grad i provjeravali osobne isprave. Operacija je dio golemog slamanja bandi nakon porasta nasilja početkom ove godine.

Ministar pravosuđa rekao je da je dosad uhićeno 12 osoba.

Soyapango je jedan od najvećih gradova El Salvadora i dom je za više od 290.000 ljudi. Grad koji se nalazi samo 13 km  zapadno od glavnog grada San Salvadora, odavno je poznat kao središte aktivnosti bandi.

“Od ovog trenutka,  Soyapango je potpuno opkoljea”, napisao je predsjednik Bukele na Twitteru. “Timovi za izvlačenje iz policije i vojske imaju zadatak izvući jednog po jednog sve članove bande koji su još tamo.” Dodao je da se obični ljudi “nemaju čega bojati” i rekao da je razbijanje dio “operacije protiv kriminalaca, a ne protiv poštenih građana”. Slike koje je objavila vlada pokazuju teško naoružane trupe odjevene u pancire i noseće jurišne puške izvan grada.

A partir de estos momentos, el municipio de Soyapango está totalmente cercado.

8,500 soldados y 1,500 agentes han rodeado la ciudad, mientras los equipos de extracción de la policía y el ejército se encargan de sacar uno a uno a todos los pandilleros que aún se encuentran ahí. pic.twitter.com/9QIpj0ziwX

— Nayib Bukele (@nayibbukele) December 3, 2022

Jedan stanovnik, Guadalupe Perez, rekao je novinskoj agenciji AFP da je racija došla kao dobrodošlo iznenađenje.

“Pretražuju vas i traže vaše osobne isprave kako bi provjerili gdje živite, ali to je u redu, sve je to zbog naše sigurnosti”, rekao je 53-godišnjak.

Otkako je g. Bukele krajem ožujka objavio izvanredno stanje, vlasti u zemlji od 6,5 milijuna ljudi zatvorile su više od 58.000 ljudi.

Grupe za zaštitu ljudskih prava kritizirale su grubu prirodu gušenja, rekavši da su mjere, koje policiji omogućuju uhićenje osumnjičenih bez naloga, dovele do proizvoljnih pritvaranja. Ali saveznici Bukelea kažu da je slamanje potrebno nakon vala ubojstava koji je kulminirao tako što su bande optužene za 62 ubojstva u jednom danu 26. ožujka.

Nedavna anketa koju je provelo Srednjoameričko sveučilište (UCA) pokazala je da 75,9 posto Salvadoraca odobrava izvanredno stanje.

 

Nacional.hr Nacional.hr

Analiza fosila pokazala da su gušteri stariji 35 milijuna godina nego se smatralo

4. prosinca 2022. u 11:47

Novo otkriće upućuje na to da gušteri postoje 35 milijuna godina duže nego što se ranije smatralo, piše BBC.

Sveučilište Bristol je CT uređajem analiziralo fosil gmaza koji se desetljećima čuvao u spremištu Prirodoslovnog muzeja u Londonu.

Analiza je pokazala da je nepoznati gmaz blisko povezan sa suvremenim gušterima.

Dr. David Whiteside, koji je predvodio istraživanje, je kazao da će fosil “vjerojatno postati jedan od najvažnijih koji su pronađeni u posljednjih nekoliko desetljeća”.

Smatralo se da gušteri potječu iz razdoblja srednje jure, no novo otkriće sugerira da su živjeli i u razdoblju kasnog trijasa (prije 237-201 milijuna godina).

Fosil utječe na procjene o porijeklu guštera i zmija, koji su kolektivno nazivaju ljuskaši, a utječe i na pretpostavke o njihovoj stopi evolucije.

Fosil je pronađen u spremištu kao dio zbirke iz 1950-ih, koja uključuje primjerke iz kamenoloma blizu Tortwortha na zapadu Engleske.

Istraživački tim je otkriće nazvao Cryptovaranoides microlanius, što znači “mali mesar” i odnosi se na njegovu čeljust, koja je prepuna oštrih zuba.

Nacional.hr Nacional.hr

Stručnjaci iznijeli zabrinjavajući podatak prema kojim je Hrvatska na vrhu EU po broju samoubojstava starijih osoba

4. prosinca 2022. u 11:38

Danijela Štimac Grbić, voditeljica Odjela za mentalno zdravlje i prevenciju suicida i Tin Pongrac, predsjednik Hrvatskog saveza udruga za mentalno zdravlje (SUMEZ)  komentirali su važnost mentalnog zdravlja za N1.

“Brojke zdravstvenog stanja nacije su katastrofalne. Imali smo 571 suicid tijekom prošle godine. Stanje se pogoršalo poglavito zbog epidemije i potresa. To su jaki stresori koji su izazvali depresiju i ansksioznost kod građana. Sad treba više nego ikada izdvajati za mentalno zdravlje. Borba za donošenje strategije trajala je pet godina, a ona na papiru ne znači ništa bez proračunskih sredstava”, rekao je Pongrac.

Navodi kako je strategija mrtvo slovo na papiru ukoliko se ona ne implementira. “Potrebna je politička volja od vrha pa do najnižih razina upravljanja, a treba ju implementirati u lokalnu zajendicu, tamo gdje ljudi žive”, rekao je. Štimac Grbić kaže kako ne možemo govoriti o zaštiti menatlnog zdravlja ako nisu u to uključeni svi sustavi poput sustava pravosuđa, sustava obrazovanja, sustava zdravstva i socijalne skrbi.

“Svi oni moraju ulagati i zajedno djelovati, mentalno zdravlje mora biti prisutno u svim politikama. Navedeni su optimistični rokovi strategije, do kraja 2023. godine. Draft je gotovo gotov, mislim da je u tijeku osnivanje Povjerenstva za akcijski plan za unapređenje, prevenciju i liječenje mentalnih poremećaja, akcijski plan za demenciju i za razvoj dječje i adolescentne psihijatrije. Ključni dionik u svim intervencijama moraju biti osobe kojih se to tiče, a to su osobe koje imaju problema ili su imale problema s mentalnim zdravljem. Onih kojih se to najviše tiče moraju biti onaj glas koji se najviše čuje. Stigma je još uvijek vrlo vrlo visoka, rekla je Štimac Grbić.

Pongrac navodi kako se ništa ne može bez novca. “Imam podatak da Hrvatska izdvaja iz proračuna za zdravstvo manje od 1,45 posto u odnosu na zemlje EU-a i čak 5,7 posto manje u odnosu na preporuke svjetskih stručnjaka. Ta idzvajanja prikazuju da je to samo mrtvo slovo na papiru ako se ne izborimo za to. Mora se osnovati monitoring točka koja će provjeravati izdvajaju li se sredstva i kako ona napreduju jer bez te kontrole ništa se neće provesti u stvarnosti”, rekao je.

Štimac Grbić kaže kako se u velikoj mjeri u strateškom planu naglašava potreba edukacije, i angažmana stručnjaka različitih profila.

“Psihijatri su zadnji neželjeni korak u procesu očuvanja mentalnog zdravlja. Treba educirati najmlađe o socijalnim i emocionalnim vještinama, prva linija stručnjaka koji bi se trebali educirati su upravo stručnjaci u školama. S druge strane psiholozi kad ih ima, onda rade na krivim radnim mjestima, pa psihoterapija koja je nedovoljno definirana u zakonu”, rekla je te dodala: “Isto tako, bitno je organizirati mobilne timove stručnjaka po iskustvu koji bi pružali skrb i podršku pacijentima s ozbiljnim psihičkim poremećajima, koji su važni u pružanju intervencija, kaže Štimac Grbić.

Pongrac navodi kako osobe s iskustvom koje su uspjele razriješiti svoje poteškoće s mentalnim zdravljem uspješno pomažu onima koji su sad u krizi. “Kvalitetniji stručnjaci prepoznaju taj rad, ali financiranje do sad je nula. Prilično je tužno, ciljana vrijednost za financiranje mobilnih timova do 2030. je samo 10 posto. Apsolutno nedovoljno, jedna jako slaba potpora”, rekao je dom do Štimac Grbić dodala: “Postoji odluka o mjerama koje moraju biti implementirane do 2022. godine, ja se nadam da će u donošenju tog zakona biti sluha za male izmjene koje će učiniti velike promjene”.

Pongrac kaže kako je najhitnija prevencija prevencija suicida i depresije, a sve drugo se može s vremenom liječiti kad dođu neka bolja vremena. “Ako ljudi u međuvremenu počine suicid, to je nepovratno. Jedan od planova mora biti posvećen baš suicidu. Potreban nam je funkcionirajući telefon za osobe sa suicidalnim krizama jer Centar za krizna stanja na Rebru ne funkcionira efektno. Prema statistikama Svjetske zdravstvene organizacije imamo vodeću stopu suicida osoba iznad 65 godina. To su ljudi koji su cijeli život radili i koji zaslužuju dobiti adekvatnu pomoć”, rekao je Pongrac.

Štimac Grbić zaključuje da je najbitnije u samoj perevenciji suicida rano prepoznavanje i otkrivanje. “Važno je uvesti rano otkrivanje rizika na pojavu mentalnih poremećaja kako bi se mogli liječiti. Bolnica treba biti zadnja instanca. Sve je to korak prema ranijoj intervenciji i ranom liječenju”, zaključuje.

Nacional.hr Nacional.hr

‘Sati’, ritualni običaj spaljivanja udovica u Indiji, zabranili su Britanci 1829. godine

4. prosinca 2022. u 11:30

U Indiji je stoljećima postojao običaj spaljivanja udovica na pogrebnoj lomači priređenoj za njihovog supruga. Isprva udovice nisu bile obvezne to učiniti, ali se u društvu taj čin visoko cijenio jer se vjerovalo da muževljevi grijesi bivaju izbrisani samožrtvovanjem njegove supruge. Udovice koje su počinile takvo samoubojstvo štovalo se nakon smrti, gotovo kao lokalna božanstva. Ritualna praksa zvana ‘sati’ bila je uvelike prisutna kroz povijest indijskog iznimno patrijarhalnog društva.

S vremenom su udovice počeli prisiljavati na takvu smrt jer se smatralo da bi bile nedostojne kad ne bi to učinile. Prilikom sprovoda bogatih maharadža, dolazilo je do spaljivanja velikog broja njihovih žena i konkubina. Pri tome su one znale biti vezane za lomaču ili drogirane kako ne bi pobjegle iz vatre. Britanci su zabranili običaj na području Bengala 4. prosinca 1829. godine. Međutim, unatoč protuzakonitosti, još uvijek je dolazilo do spaljivanja udovica s vremena na vrijeme.

Na sanskrtu, sati (satī) znači ‘časna žena’, a dolazi od riječi sat – istina, vrlina, dobrota. Naziv porijeklo vuče i od osobnoga imena hinduske božice Sati, koja se dobrovoljno spalila u žrtvenom ognju u nazočnosti bogova i Brahmana, a iz protesta prema svome ocu koji je uvrijedio njezina muža, Śivu, ne pozvavši ga na veliku žrtvenu svečanost.

 

Nacional.hr Nacional.hr

Prosvjedi tjeraju vodstvo Irana da preispita desetljećima star zakon koji ženama nalaže pokrivanje glave

4. prosinca 2022. u 11:25

Iran je priopćio da će preispitati desetljećima star zakon koji od žena zahtijeva pokrivanje glave, dok se bori da uguši više od dva mjeseca prosvjeda povezanih sa strogim kodeksom odijevanja.

Prosvjedi su preplavili Iran nakon smrti 16. rujna u pritvoru Mahse Amini, 22-godišnje Iranke kurdskog podrijetla koju je ćudoredna policija uhitila zbog navodnog kršenja tog šerijatskog zakona.

Prosvjednici su palili pokrivala za glavu i uzvikivali protuvladine slogane.

Od smrti Amini sve veći broj žena ne nosi hidžab, posebno u modernom sjevernom dijelu Teherana.

“I parlament i pravosuđe rade (na pitanju)” treba li zakon izmijeniti, rekao je u subotu iranski državni odvjetnik Mohamad Džafar Montazeri.

On, prema novinskoj agenciji ISNA, nije precizirao što bi se u zakonu moglo promijeniti odlukom ta dva tijela, koja su u većinskim rukama konzervativaca.

Tim za reviziju sastao se u srijedu s parlamentarnom komisijom za kulturu “i rezultati se očekuju za tjedan ili dva”, rekao je glavni državni odvjetnik.

Predsjednik Ebrahim Raisi u subotu je rekao da su temelji iranske republike i islama zapisani u ustavu.

“Ali postoje metode provedbe ustava koje mogu biti fleksibilne”, rekao je u televizijskom obraćanju.

Hidžab je postao obavezan za sve žene u Iranu u travnju 1983., četiri godine nakon Islamske revolucije kojom je svrgnuta monarhija koju je podržavao SAD.

To ostaje vrlo osjetljivo pitanje u zemlji u kojoj konzervativci inzistiraju da bi hidžab trebao biti obvezan, dok reformisti to žele prepustiti individualnom izboru.

Stotine ubijene

Nakon što je zakonom hidžab postao obavezan, s promjenom normi odijevanja postalo je uobičajeno vidjeti žene u uskim trapericama i širokim, šarenim maramama.

Ali u srpnju ove godine Raisi, ultrakonzervativac, pozvao je na mobilizaciju “svih državnih institucija za provedbu zakona o nošenju marama”.

Međutim, mnoge su žene nastavile kršiti pravila.

U rujnu je glavna iranska reformistička stranka pozvala na ukidanje zakona o obveznom hidžabu.

Unija islamske narodne stranke Irana, koju su osnovali rođaci bivšeg reformističkog predsjednika Mohamada Hatamija, u subotu je zatražila od vlasti da “pripreme zakonske elemente koji utiru put za ukidanje zakona o obveznom hidžabu”.

Oporbena skupina također poziva Islamsku republiku da “službeno objavi kraj aktivnosti ćudoredne policije” i “dopusti mirne demonstracije”, stoji u priopćenju.

Iran optužuje svoje zaklete neprijatelje Sjedinjene Države i njegove saveznike, uključujući Britaniju, Izrael i kurdske skupine izvan zemlje, za poticanje uličnih prosvjeda koje vlada naziva “neredima”.

General iranske Islamske revolucionarne garde ovaj je tjedan, prvi put, rekao da je više od 300 ljudi izgubilo živote u nemirima od smrti Amini.

Najviše iransko sigurnosno tijelo, Vrhovno vijeće za nacionalnu sigurnost, u subotu je priopćilo da broj ljudi ubijenih tijekom prosvjeda “prelazi 200”.

Državna novinska agencija IRNA, navodi da ta brojka uključuje sigurnosne službenike, civile i “separatiste”, kao i “izgrednike”.

Nevladina organizacija Iran Human Rights sa sjedištem u Oslu u utorak je priopćila da su najmanje 448 ljudi “ubile sigurnosne snage u prosvjedima koji traju širom zemlje”.

Dužnosnik UN-a zadužen za ljudska prava Volker Turk rekao je prošli tjedan da je 14.000 ljudi, uključujući djecu, uhićeno u gušenju prosvjeda.

Kampanja uhićenja obuhvatila je sportaše, slavne osobe i novinare.

Među zadnjim osobama koje su uhićene bila je filmska zvijezda Mitra Hajjar, koja je u subotu privedena u svom domu, prema reformističkim novinama Shargh.

Vrhovno vijeće za nacionalnu sigurnost priopćilo je da je osim ljudskih žrtava nasilje uzrokovalo štetu koja se procjenjuje na trilijune riala (milijune dolara).

Nacional.hr Nacional.hr

Buckinghamska palača: Kruna svetog Edvarda bit će prilagođena za kralja Karla

4. prosinca 2022. u 11:15

Kruna svetog Edvarda uklonjena je iz Londonskog tornja kako bi bila prilagođena za britanskog kralja Karla III. ususret njegovoj krunidbi, objavila je Buckinghamska palača u subotu.

Buckinghamska palača je rekla da su povijesni krunski dragulji premješteni kako bi se mogli prilagoditi prije ceremonije krunidbe 6. svibnja.

Premještanje neprocjenjive krune je držano u tajnosti dok nije sigurno dostavljena draguljarima.

Smatra se da se inačice krune sv. Edvarda koriste za krunidbu britanskih i engleskih monarha od 13. stoljeća.

Trenutna je kruna izrađena za Karla II. 1661. kao zamjena za srednjovjekovnu krunu koja je rastaljena 1649.

Smatralo se da original datira iz 11. stoljeća, kada je pripadao kraljevskom svecu Edvardu Ispovjedniku, posljednjem anglosaksonskom kralju Engleske.

Kruna svetog Edvarda pojavljuje se u kraljevskom grbu Ujedinjenog Kraljevstva, logotipu Kraljevske pošte i na značkama oružanih snaga.

“Kruna svetog Edvarda, povijesni središnji dio kraljevskih dragulja, uklonjen je iz Londonskog tornja kako bi se omogućio početak prilagodbe ususret krunidbe u subotu, 6. svibnja 2023.”, stoji u priopćenju Buckinghamske palače objavljenom u subotu.

Krunidba će se održati u Westminsterskoj opatiji, osam mjeseci nakon monarhovog stupanja na prijestolje i smrti kraljice Elizabete II.

Podrazumijeva se da će svečanost sadržavati iste središnje elemente tradicionalnog obreda, koji je zadržao sličnu strukturu više od tisuću godina dok će istodobno uzeti u obzir duh našeg vremena.

Očekuje se da će Karlova krunidba biti manjih razmjera i da će biti kraća, a neki smatraju i da bi mogla trajati svega sat vremena.

Također se očekuje da će biti više uključiva nego prošle krunidbe u Britaniji, koja se sastoji od više vjera, no svakako će se raditi o anglikanskom obredu, pri čemu će kraljica supruga biti okrunjena zajedno s Karlom.

Broj gostiju bit će smanjen s 8000 na otprilike 2000, a od njih će se očekivati da nose odijela i haljine umjesto ceremonijalne odjeće, a niz rituala, poput davanja zlatnih poluga novom vladaru, bit će ukinut.

Priopćenje Buckinghamske palače objavljeno je nakon što je britanski dnevni list Daily Mirror pisao da kralj, zbog sve većih životnih troškova u Britaniji, planira “manje skupu” ceremoniju manjih razmjera od svečanosti krunidbe pokojne kraljice 1953., koja je trajala oko tri sata.

Krunidba pokojne kraljice predstavljala je ogromnu proslavu, pri čemu se pola milijuna gledatelja našlo na njenoj povorci 2. lipnja.

Unatoč prvotnom ustručavanju, pokojna kraljica je na koncu pristala da televizijske kamere budu prisutne u Westminsterskoj opatiji kako bi snimile povijesni događaj.

Prema procjenama, samo u Britaniji je 27 milijuna ljudi gledalo krunidbu uživo na svojim crnobijelim televizorima, a emitirala se i diljem svijeta.

Nacional.hr Nacional.hr

Modrić i Lovren na oprezu zbog žutih kartona. Japan bez Itakure

4. prosinca 2022. u 11:10

Kapetan hrvatske reprezentacije Luka Modrić i branič Dejan Lovren jedini su naši igrači koji su dobili žute kartone i prijeti ima opasnost od propuštanja mogućeg četvrtfinala Svjetskog prvenstva u Katru.

Obojica su dobila žute kartone u 4-1 pobjedi protiv Kanade. Lovren u 56. minuti, a Modrić pet minuta prije kraja susreta.

Ako “Vatreni” prođu u četvrtfinale, a jedan ili obojica spomenutih igrača u ogledu s Japanom zarade žuti karton, bit će im to drugi i morat će idući susret pauzirati.

Na svjetskom prvenstvu igrači pauziraju nakon drugog žutog kartona, pa će Japan protiv Hrvatske biti bez braniča Koa Itakure koji je “požutio” protiv Kostarike i Španjolske.

Akumulirani kartoni se brišu tek nakon četvrtfinala, a uoči polufinala.

Utakmica između Japana i Hrvatske na rasporedu je 5. prosinca na Al Janoub stadionu u 16.00 po hrvatskom vremenu.

Nacional.hr Nacional.hr

Kina diljem svijet uspostavila 100 ilegalnih pollicijskih postaja. Jedna je i u Zagrebu, tvrdi CNN

4. prosinca 2022. u 11:03

Peking je uspostavio više od 100 takozvanih prekomorskih policijskih postaja diljem svijeta kako bi pratili, uznemiravali i u nekim slučajevima vraćali kineske državljane koji žive u egzilu, koristeći bilateralne sigurnosne sporazume sklopljene sa zemljama u Europi i Africi kako bi dobili široku međunarodnu prisutnost, navodi novo izvješće ekskluzivno za CNN.

Udruga  za ljudska prava Safeguard Defenders sa sjedištem u Madridu kaže da je pronašla dokaze da Kina upravlja s 48 dodatnih policijskih postaja u inozemstvu otkako je skupina prvi put otkrila postojanje 54 takve postaje u rujnu.

Njegovo novo izdanje – nazvano “Patroliraj i uvjeri” – fokusira se na razmjere rasprostranjenosti mreže i ispituje ulogu koju su zajedničke policijske inicijative između Kine i nekoliko europskih zemalja, uključujući Italiju, Hrvatsku, Srbiju i Rumunjsku, odigrale u širenja kineskih prekooceanskih postaja nego što se znalo dok nisu izašla otkrića organizacije.

Među svježim tvrdnjama je i ona koju je iznijela skupina koja je saznala da su kineskog državljanina natjerali na povratak kući operativci koji su radili na tajnom zadatku u kineskoj prekomorskoj policijskoj postaji u predgrađu Pariza, izričito unovačeni za tu svrhu, uz ranije otkriće da su još dva kineska prognanika su prisilno vraćeni iz Europe – jedan u Srbiji, drugi u Španjolskoj.

Tko upravlja policijskim postajama?

Safeguard Defenders, koji pretražuje službene kineske dokumente otvorenog koda tražeći dokaze o navodnim kršenjima ljudskih prava, rekao je da je identificirao četiri različite policijske jurisdikcije kineskog Ministarstva javne sigurnosti aktivne u najmanje 53 zemlje, obuhvaćajući sve četiri strane svijeta, navodno pružajući pomoći iseljenicima prema njihovim  potrebama u inozemstvu.

Peking je demantirao da ima neprijavljene policijske snage izvan svog teritorija, a njegovo Ministarstvo vanjskih poslova reklo je za CNN u studenom: “Nadamo se da će relevantne strane prestati lagati kako bi se stvorile napetosti. Korištenje ovoga kao izgovora za blaćenje Kine je neprihvatljivo.” Umjesto toga, Kina je tvrdila da su objekti administrativna središta, postavljena kako bi pomogli kineskim iseljenicima u zadacima poput obnove njihovih vozačkih dozvola. Kina je također rekla da su uredi odgovor na pandemiju Covid-19, zbog koje su mnogi građani bili zatvoreni u drugim zemljama i izvan Kine, nesposobni obnoviti dokumentaciju

Kada mu se prošlog mjeseca obratio CNN u vezi s izvornim optužbama Safeguard Defendersa, kinesko ministarstvo vanjskih poslova reklo je da u prekomorskim postajma rade volonteri. Međutim, najnovije izvješće organizacije tvrdi da je jedna policijska mreža koju je ispitala zaposlila 135 ljudi za svoju prvu 21 postaju.

Organizacija je također osigurala trogodišnji ugovor za radnika angažiranog na prekomorskoj postaji u Stockholmu.

Neprijavljene konzularne aktivnosti izvan službenih diplomatskih misija neke nacije vrlo su neuobičajene i nezakonite, osim ako država domaćin nije dala svoj izričit pristanak, a izvješće Safeguard Defendersa tvrdi da kineski uredi u inozemstvu postoje nekoliko godina prije pandemije.

Njihova su izvješća do sada potaknula istrage u najmanje 13 različitih zemalja i rasplamsala sve žešću diplomatsku svađu između Kine i zemalja poput Kanade, domovine velike kineske dijaspore.

Kina nije jedina velesila koja se optužuje za korištenje izvansudskih sredstava za postizanje ciljeva za provođenje zakona ili u svrhu političkog progona u inozemstvu.

Rusija je, primjerice, u dva navrata optužena za postavljanje smrtonosnih kemijskih i radioaktivnih tvari na britanskom tlu kako bi pokušala ubiti svoje bivše špijune – optužbe koje je Rusija uvijek poricala.

U Sjedinjenim Državama CIA je bila upletena u skandal oko izvanrednog izručenja osumnjičenih za terorizam s talijanskih ulica u zaljev Guantanamo nakon 11. rujna.

Ipak, sugestija široke represije nad kineskim građanima u stranim zemljama dolazi u ključnom trenutku za naciju koja se bori s vlastitim nemirima kod kuće, usred umora od restriktivne politike zemlje bez Covida, dok treći mandat vođe Xi Jinpinga na vlasti počinje. . Prošlog je tjedna Kina nagovijestila da će ublažiti neka od svojih ograničenja za vrijeme pandemije, tri godine nakon početka Covid-19.

Kao drugo najveće gospodarstvo na svijetu, Kina je razvila sve dublje odnose s mnogim zemljama u kojima su navodno pronađene nove policijske postaje, postavljajući neugodna pitanja za nacionalne vlade koje balansiraju između komercijalnih interesa i nacionalne sigurnosti.

Kina potpisuje sporazume o policijskim patrolama s državama

Italija, koja je potpisala niz bilateralnih sigurnosnih sporazuma s Kinom o uzastopnim vladama od 2015., uglavnom je šutjela tijekom otkrića navodnih aktivnosti na svom tlu.
Između 2016. i 2018. talijanska policija provela je više zajedničkih patrola s kineskom policijom – prvo u Rimu i Milanu – a kasnije u drugim gradovima uključujući Napulj gdje je u isto vrijeme, kaže Safeguard Defenders, pronašla dokaze da je sustav videonadzora dodan u Kinesko rezidencijalno područje navodno “za učinkovito odvraćanje zločina tamo”.

U 2016., talijanski policijski dužnosnik rekao je za NPR da će zajedničko policijsko djelovanje “dovesti do šire međunarodne suradnje, razmjene informacija i dijeljenja resursa za borbu protiv kriminalnih i terorističkih skupina koje pogađaju naše zemlje.”

Nevladina organizacija utvrđuje da je Italija ugostila 11 kineskih policijskih postaja, uključujući Veneciju i Prato, blizu Firence.

Jednoj ceremoniji u Rimu povodom otvaranja nove postaje nazočili su talijanski policijski dužnosnici 2018., prema videosnimkama objavljenim na kineskim web stranicama, pokazujući bliske veze između policijskih snaga u dvjema zemljama.

Ranije ove godine, talijanski list La Nazione izvijestio je da lokalna istraga jedne od postaja nije otkrila nikakvu ilegalnu aktivnost. Il Foglio je citirao šefove policije koji su nedavno rekli da postaje ne predstavljaju nikakvu posebnu zabrinutost jer se čini da su samo birokratske.

Talijansko ministarstvo vanjskih i unutarnjih poslova nije odgovorilo na pitanja CNN-a.

Kina je također sklopila slične sporazume o zajedničkim policijskim ophodnjama s Hrvatskom i Srbijom između 2018. i 2019. kao dio sve većeg strateškog otiska nacije na putu Xijeve definirajuće vanjske politike, nazvane Inicijativa Pojas i put.

Kineski policajci viđeni su u zajedničkoj ophodnji s hrvatskim kolegama na ulicama glavnog grada Zagreba još u srpnju ove godine, javljaju kineski mediji.

Dužnosnik zagrebačke policije s kojim je razgovarala Xinhua rekao je da su patrole ključne za “zaštitu i privlačenje stranih turista”.

Reutersovo izvješće iz 2019. kaže da su se kineski policajci pridružili srpskim policajcima u patroli u Beogradu kako bi pomogli u rješavanju priljeva kineskih turista. Jedan srpski časnik primijetio je da Kinezi nisu imali ovlasti za uhićenja.

Safeguard Defenders također kaže da su kineske postaje uspjele dobiti uporište u Južnoj Africi iu obližnjim zemljama zahvaljujući sličnom sporazumu s Pretorijom, koji je na snazi ​​godinama.

Kina je počela postavljati temelje za bliže policijske veze s južnoafričkim agencijama za provođenje zakona prije gotovo dva desetljeća, kasnije je uspostavila mrežu onoga što se službeno naziva “Cinerski servisni centri u inozemstvu” u suradnji s vladom Južne Afrike zahvaljujući uzastopnim bilateralnim sigurnosnim sporazumima .

Kineski konzulat u Cape Townu rekao je da plan “ujedinjuje sve zajednice, kako Južnoafrikance tako i strane državljane u Južnoj Africi”.

Od svoje uspostave, okvir “aktivno sprječava zločine protiv zajednice i značajno smanjuje broj slučajeva”, rekao je konzulat napominjući da su centri neprofitne udruge bez “ovlasti za provođenje zakona”.

Kineski mediji često su predstavljali dužnosnike južnoafričke vlade koji su izražavali podršku centrima i govorili da je njihov rad pomogao policiji da produbi svoj odnos s kineskim iseljenicima koji tamo žive, prema izvješću iz Jamestown China Briefa iz 2019.

Nacional.hr Nacional.hr

Hannah Arendt, politička filozofkinja koja se bavila moralnim pitanjima individualnog ponašanja

4. prosinca 2022. u 10:38

Američka filozofkinja njemačkog porijekla Hannah Arendt je rođena u Hannoveru 1906. godine. Godine 1924. upisuje studij na Sveučilištu u Marburgu, gdje je godinu dana slušala predavanja Martina Heideggera s kojim ostvaruje doživotnu intimnu vezi. Kao Židovka, Arendt 1933. godine napušta nacističku Njemačku te boravi u Čehoslovačkoj, Švicarskoj i Francuskoj prije nego što je 1941. preko Portugala pobjegla u Sjedinjene Američke Države. Godine 1950. postala je američkom državljankom, nakon što od 1937. službeno nije njemačka državljanka.

Brojne knjige koje je napisala, kao i mnogi članci o temama čiji se spektar proteže od totalitarizma do epistemologije, imali su trajan utjecaj na političku teoriju. Arendt je svjetski priznata kao jedna od najvažnijih političkih filozofkinja dvadesetog stoljeća. Usmjeravala je pozornost na moralna pitanja koja se tiču individualnog ponašanja i postupanja, tj. na pravila i mjerila pomoću kojih su ljudi odvajali ono što je ispravno od onog što je neispravno, ono što im je služilo da bi sudili ili opravdali sebe ili druge, a za čiju se valjanost smatralo da je sama po sebi očita svakoj zdravoj osobi, bilo kao dio božanskog ili prirodnog prava.

Hannah Arendt je umrla 4. prosinca 1975. godine.

Nacional.hr Nacional.hr

Mia Pećina Drašković: ‘Stanovnici centra grada bili su ljuti zbog snimanja filma Canary Black, ali to Zagrebu donosi profit i reklamu’

4. prosinca 2022. u 10:28

Mia Pećina Drašković, voditeljica Zagrebačkog filmskog ureda, kaže da je Zagreb već sada dobio reklamu u svjetskim medijima iako film s glavnom glumicom Kate Beckinsale još nije snimljen

Krajem listopada i početkom studenoga u Zagrebu se snimao američki akcijski film ‘’Canary Black’’ s proslavljenom Kate Beckinsale u glavnoj ulozi. Redatelj filma je poznati francuski redatelj Pierre Morel kojega i hrvatska publika poznaje zahvaljujući njegovim filmskim hitovima ‘’96 sati’’ te ‘’Iz Pariza s ljubavlju’’. Uz Kate Beckinsale, jednu od glavnih uloga u ovom akcijskom trileru igra i grad Zagreb. Jureći auti koji se prevrću, eksplozije, pucnjava, vatra… i to sve u centru grada. No iako će grad Zagreb vrlo vjerojatno profitirati svojom ulogom i nakon premijere privući brojne turiste željne vidjeti lokacije iz tog filma, dio građana uzrujao se zbog privremene regulacije tramvajskog i cestovnog prometa, potrebnog zbog nesmetanog snimanja filma.

O prednostima snimanja potencijalnog filmskog blockbustera u Zagrebu za mišljenje smo pitali Miu Pećinu Drašković, voditeljicu Zagrebačkog filmskog ureda i dugogodišnju djelatnicu na filmu s iskustvima iz SAD-a i dobitnicom triju nagrada Emmy za dokumentarni film ‘’Game of Honor’’ u produkciji CBS/Showtimea koji je realizirala u suradnji s redateljem Peterom Radovichem te suosnivačicom Fantastic Zagreb Film festivala.

 ZgNews: Puno se buke diglo oko snimanja američkog akcijskog filma „Canary Black“ s Kate Beckinsale u centru Zagreba. Poznato je da je više od 90 posto ekipe na setu iz Hrvatske, no koliko će grad Zagreb profitirati od snimanja filma?

Zagreb, ali i Hrvatska, puno će profitirati od ove produkcije, na nekoliko razina. Već sada je promocija za snimanja u Zagrebu velika jer kad god traje snimanje velikog projekta kao što je ovaj, u svim filmskim novinama piše se o tim snimanjima diljem svijeta. Tako da je Zagreb već sada dobio ‘’besplatnu’’ reklamu, a film još nije ni snimljen. Druga razina je direktan i indirektan prihod za vrijeme snimanja filma. U ovom slučaju, ukupan budžet filma, vezan za dio koji je sniman u Zagrebu i Hrvatskoj, iznosi oko 90 milijuna kuna. Sav taj novac ostaje u Hrvatskoj, kroz direktne uplate Gradu Zagrebu za različite usluge i dozvole te kroz indirektne prihode svih zaposlenih na setu, hotela, kateringa, vatrogasaca i mnogih drugih uključenih u snimanje.

 ZgNews: Od 2019. godine ste na čelu Zagrebačkog filmskog ureda s ciljem da se omogući da Zagreb postane pristupačniji filmašima iz cijelog svijeta požele li snimati film u Zagrebu. Je li ovo najveći uspjeh Zagrebačkog filmskog ureda?

Glavni cilj svakog filmskog ureda na svijetu, a ima ih više od 1000, privući je što više produkcija u svoj grad. I naravno, kada produkcija dođe, osigurati da prođe uz što manje potencijalnih problema. No filmski uredi ne dovode projekte u svoje gradove, oni mogu samo privući produkcije, promovirati lokacije i osigurati im najbolji mogući tretman kada dođu. Samu realizaciju projekta uvijek radi servisna produkcija ili koproducent iz Hrvatske. Tako je i na ovom filmu to MP produkcija, odnosno producent Igor Nola koji je i nagovorio producente da se radnja filma prebaci iz Praga u Zagreb i da Zagreb napokon tijekom cijelog filma glumi sam sebe. ZFU tu je maksimalno pomogao da sve pripreme, a sada i produkcija prođu bez poteškoća. I ovaj projekt je ogroman uspjeh za Zagreb, pogotovo jer je to akcijski film i mi se nadamo da bi ovaj film mogao napraviti za Zagreb ono što je prije više desetljeća napravio ‘’Mission Impossible’’ za Prag.

 ZgNews: Koje je sve gradove do sada Zagreb ‘’glumio’’?

Zagreb je svim producentima koji su do sada snimali ovdje ostao u fantastičnom sjećanju jer može glumiti stvarno mnogo lokacija u svijetu, kao što su to Prag, Tel Aviv, Beč, Moskva, Berlin i mnogi drugi. Mnogi producenti poput oskarovca Paula Ritchieja vraćaju se u Hrvatsku nakon što su prvi put tu snimali. Paul je nedavno izjavio da nije ni u jednoj zemlji u jednom danu pronašao toliko lokacija koje mogu glumiti potrebne lokacije u svijetu kao u Hrvatskoj – za svoju Emmyjem nagrađenu seriju ‘’McMafia’’ u vožnji od Zagreba do Dubrovnika pronašao je 14 zemalja koje su bile potrebne za scenarij.

 ZgNews: Dio zarade od turističkog prihoda grada Dubrovnika dolazi i zahvaljujući snimanju serije „Igre prijestolja“ i drugih serija i filmova. Vjerujete li da Zagreb može doći u sličnu poziciju?  

Vjerujemo, tome i težimo, jer svaki film ili serija prikazuje se dugi niz godina nakon što je snimljen i turistički potencijal ‘’iskorištavanja’’ filma za promociju Zagreba i Hrvatske je ogroman. Meni je iznimno žao da to naš turistički sektor i dalje ne koristi dovoljno, izgleda kao da se te promocije putem filma događaju slučajno, umjesto da se cijele kampanje baziraju na filmovima koji su tu snimani, kao što je to nekada davno maksimalno iskoristio New York, Pariz, Rim i mnogi drugi gradovi u svijetu. U Zagrebu je jedan od najboljih primjera bio davni film Jackieja Chana ‘’Božji oklop’’ koji je doveo mnogobrojne turiste iz Azije jer je Zagreb glumio Zagreb, a nedavno i serija iz Južne Koreje koja je podigla dolaske njihovih turista za više od 800 posto u godinama nakon prikazivanja. Nadamo se da će uskoro to napraviti i ‘’Canary Black’’, već sada je Kate putem svog Instagram profila napravila promociju Hrvatske kojoj bi se vrijednost mogla mjeriti u stotinama tisuća dolara.

 ZgNews: Kakvi su dojmovi nakon boravka i snimanja u Zagrebu? Požele li doći ponovo u Zagreb i ponovo snimati na poznatim lokacijama?

Naravno, na mnogo primjera vidimo da se ekipe i producenti vraćaju. Ovogodišnji najbolji primjer je druga sezona svjetski popularne serije ‘’Hotel Portofino’’, koja je iz Rijeke ove godine veliki broj dana snimanja imala u Zagrebu i bili su oduševljeni te se nadamo da će doći i za treću sezonu. A kako sam navela i prije u odgovoru, oskarovac Paul Ritchie snimao je u Zagrebu i Hrvatskoj već četiri svoja projekta: ‘’Diana’’, ‘’McMafia’’, ‘’The Hitman’s Wife’s Bodyguard’’ i ‘’Ipcress File’’. I vjerujemo da ćemo ga ponovno vidjeti u Hrvatskoj.

Nacional.hr Nacional.hr

Nakon pada projektila na granični dio izraelski ratni zrakoplovi napali Pojas Gaze

4. prosinca 2022. u 10:23

Izraelsko ratno zrakoplovstvo je rano u nedjelju pogodilo nekoliko meta u Pojasu Gaze, nakon što je nekoliko sati ranije ispaljena raketa na izraelsko pogranično područje, objavila je izraelska vojska.

Pogođeni su “ključna lokacija za proizvodnju raketa”, kojom upravlja palestinska organizacija Hamas, koja vlada Pojasom Gaze, i Hamasov tunel na južnom dijelu obalnog pojasa, poručila je izraelska vojska.

Do napada je došlo nakon što su palestinski militanti u Pojasu Gaze ispalili projektil prema izraelskom pograničnom području u subotu navečer,  prvi put u proteklih mjesec dana.

Izraelska vojska je rekla da proturaketna obrana nije bila aktivirana i da nije bilo izvješća o stradalima ili oštećenoj imovini. Prvotno je bilo nejasno tko je odgovoran za napad.

Nekoliko projektila je lansirano prema Izraelu iz Pojasa Gaze početkom studenog.

Dvoje članova militantske palestinske organizacije Islamski džihad su u četvrtak navečer ubijeni u izraelskoj vojnoj operaciji u Zapadnoj obali. Islamski džihad je osobito aktivan u Pojasu Gaze i često odande vodi raketne napade.

Situacija u okupiranoj Zapadnoj obali je mjesecima napeta. Nakon niza napada na Izraelce koji su započeli u ožujku, vojska češće na tom području provodi racije.

Prema palestinskom ministarstvu zdravstva, 159 Palestinaca je ove godine ubijeno u svezi s vojnim operacijama, u sukobima ili vlastitim napadima. U Izraelu i Zapadnoj obali, ove je godine u napadima ubijen 31 civil ili član sigurnosnih snaga.

Nacional.hr Nacional.hr

Demografski trendovi i doseljavanje će promijeniti etničku strukturu Hrvatske

4. prosinca 2022. u 10:13

Zbog nedostatka radne snage u Hrvatsku posljednjih godina sve više doseljavaju stranci koji bi, po ocjeni stručnjaka, kroz nekoliko desetljeća u kombinaciji s padom nataliteta i nastavkom trenda iseljavanja mogli izmijeniti etničku strukturu zemlje.

Migracijski saldo u Hrvatskoj i dalje je u negativnoj zoni, ali je smanjen u odnosu na godine kada je ušla u Europsku uniju, rekla je Hini načelnica demografskih i društvenih statistika u Državnom zavodu za statistiku (DZS) Dubravka Rogić-Hadžalić.

Blago smanjenje iseljavanja i porast doseljavanja

Nakon 2017. podaci DZS-a pokazuju blago smanjenje iseljavanja i porast doseljavanja, pa je u 2021. saldo iznosio minus 4512 osoba, dok je na vrhuncu iseljeničkog vala 2017. minus bio čak 31.799 osoba.

U 2017. doseljeno je 15.553 osoba, a odselilo ih se 47.352, od tada je iz godine u godinu vidljivo smanjenje negativnog salda. Izuzetak je 2021. kada je iseljavanje poraslo u odnosu na pandemijsku 2020., u kojoj je zbog ograničenog kretanja iznosio rekordno niskih minus 632.

Lani je iz inozemstva doselilo 35.912 osoba, među kojima je bilo 70 posto stranaca, a odselilo se 40.424, među kojima 64 posto hrvatskih državljana.

Rogić-Hadžalić upozorava da je ocjena o promjeni negativnog trenda prostornog kretanja stanovništva samo djelomično točna jer u ukupnom broju doseljenih znatan je udio stranaca koji su u Hrvatsku došli temeljem dozvola za boravak i rad.

“Prije pet godina nismo mogli ni zamisliti da će toliko Filipinaca, Nepalaca ili Indijaca biti zaposleno u Hrvatskoj”, rekla je.

U Hrvatskoj registrirano 815 Kineza, 429 Nepalaca, 275 Indijaca, 350 Filipinaca…

Procjenjuje da će povećan broj stranaca s radnim dozvolama utjecati na demografsku sliku, ali ne značajno jer oni idu tamo gdje imaju bolje uvjete.

U Hrvatskoj je danas registrirano 815 Kineza, 429 Nepalaca, 275 Indijaca, 350 Filipinaca, 141 Brazilac, 25 Kirgistanaca, 31 Kazahstanac, 25 Kenijaca…

Može se očekivati da će na migracijski saldo u ovoj godini utjecati i izbjeglice iz Ukrajine, ali će one zbog ratnih prilika biti posebno evidentirane kao raseljene osobe.

Lani je u Hrvatsku najviše osoba doselilo iz Njemačke, za koje se pretpostavlja da su naši ljudi koji su došli u svoju zemlju provesti umirovljeničke dane.

Iz BiH je 22,4 posto doseljenih, ali tu se često radi o Hrvatima kojima je naša zemlja samo tranzitna postaja za odlazak u druge države, kaže Rogić-Hadžalić.

Uz dosadašnje trendove u budućnosti demografski slom

Po projekcijama Eurostata, Hrvatska bi 2050. godine trebala imati 3.392.559 stanovnika, dok bi 2100. broj stanovnika trebao pasti na 2.775.929.

Znanstvenik s Instituta društvenih znanosti “Ivo Pilar” Dražen Živić kaže da su rezultati popisa stanovništva 2021. pokazali čak i nepovoljnije stanje, a nastave li se dosadašnji trendovi, do sredine ili kraja stoljeća svjedočit ćemo potpunom demografskom slomu.

“Hoće li se to doista i dogoditi ovisi o nama, o našoj spremnosti da strpljivo, obazrivo, odgovorno i pošteno izgrađujemo hrvatsko društvo i vraćamo vjeru hrvatskih građana u blagodati života u vlastitoj domovini”, poručuje Živić.

U Hrvatskoj se ne može očekivati izjednačavanje iseljavanja i useljavanja dok prevladavaju potisni u odnosu na privlačne migracijske čimbenike, a kamoli da postanemo prevladavajuće useljenička zemlja.

Živić upozorava da su značajno suženi tradicionalni imigracijski smjerovi, prije svega Hrvata iz BiH, jer je i njihova demografska slika u silaznom trendu i ne mogu više popunjavati praznine u Hrvatskoj.

Osim toga, 1990-ih se doselilo više desetaka tisuća Hrvata iz Srbije, kao redoviti useljenici ili prisilni migranti zbog etničkoga čišćenja. Danas je demografska slika Hrvata u Srbiji značajno ugrožena i oni više trebaju našu pomoć nego što mogu imigracijski doprinositi.

Hrvatsku čeka sudbina Njemačke ili Austrije, gdje je svaki četvrti stanovnik stranac

Iako se u Hrvatsku zbog manjkova na tržištu rada doseljava sve više stranaca, Hrvatska još uvijek nije atraktivna useljenička zemlja, poput Njemačke ili Švicarske.

To bi se moglo promijeniti ako se povećaju životni standard i kvaliteta življenja, a sve je više i „slobodnog“ geografskog prostora za nove naseljenike, budući da su ispražnjeni veliki dijelovi Hrvatske, poput Slavonije, kaže Živić.

Demograf s Hrvatskog katoličkog sveučilišta Tado Jurić smatra da sudbina Hrvatske u vezi demografske tranzicije i popratne izmjene etničke strukture neće biti ništa drugačija od sudbine Njemačke ili Austrije, gdje je svaki četvrti stanovnik stranac.

No, Hrvatska je od njih u težoj poziciji jer je osim nedostatka radne snage poželjna bogatim europskim umirovljenicima, a uz to je na udaru ilegalnih migracija kao dio periferije EU-a.

Kako će biti s daljnjim iseljavanjem najbolje pokazuju novi podaci njemačkog ureda za migracije koji govore da se iseljavanje iz Hrvatske u Njemačku nastavlja intenzitetom kao u pretpandemijskom razdoblju, kaže Jurić.

Upozorio je pritom da novi njemački zakon po kojem djeca EU-ovih građana automatski dobivaju njemačko državljanstvo još jednom pokazuje da se EU ne vodi principom solidarnosti, nego između članica vlada konkurencija u privlačenju mladih.

Jezgra EU-a rješava svoje demografske probleme na uštrb periferije

“Jezgra EU-a na uštrb periferije rješava svoje demografske probleme a k tome uzimaju probrano stanovništvo. Teza ‘win-win’ pristupu migracijama, kako za zemlje useljavanja tako i zemlje iseljavanja, još jednom se pokazuje pogrešnom jer korist je jednostrana – i to poglavito za Njemačku”.

Njemačka će zbog rata u Ukrajini nadomjestiti svoje demografske potrebe za idućih pet godina, a zbog neuređenosti država jugoistoka Europe za još pet godina.

Istodobno, demografija se koristi za rješavanje nekih političkih pitanja, primjerice u BiH, gdje će demografski trendovi do sredine stoljeća dovesti do “rješavanja” hrvatskog pitanja jer će u BiH ostati vrlo malo Hrvata.

Useljavanje kakvom svjedočimo u Hrvatskoj (samo u prvih 10 mjeseci 2022. izdano je 110.000 radnih dozvola strancima) vodi k dampingu cijene rada i odražava politiku “ako nećeš ti, ima tko hoće”, čime se zapravo potiče daljnje iseljavanje.

Pritom, osim stranih radnika i ilegalnih migranata stižu i bogati europski umirovljenici. Od 10 nekretnina prodanih u Zagrebu i na obali u protekle dvije godine sedam su kupili stranci.

Uz takve trendove, do sredine stoljeća u Hrvatskoj će živjeti od 30 do 40 posto stranaca. Kontinentalna Hrvatska sve će više pustjeti, a svaki drugi Hrvat živjet će u Zagrebu.

Takva neravnomjerna raspodjela pučanstva učinit će tri četvrtine Hrvatske gospodarski, biološki i kulturno “spaljenom zemljom”, pesimističan je Jurić.

Pročelnik Odsjeka za demografiju i hrvatsko iseljeništvo na Fakultetu hrvatskih studija Stjepan Šterc kaže da bi razina depopulacije u razdoblju 2011.-2021. i silina prirodnog pada hrvatske domicilne populacije trebala zabrinuti svaku racionalnu osobu u ovoj zemlji.

Hrvatsku čekaju ključne odluke o demografskoj i migracijskoj problematici

Projekcije rađene prema tim pokazateljima samo po metodi linearne ekstrapolacije potvrđuju još negativnije procese od onih što su ih do sredine i kraja stoljeća predvidjeli stručnjaci UN-a.

Brojne demografske negativnosti izravno će se odraziti na sastav stanovništva po svim osnovnim obilježjima, na osnovne sustave na kojima počivaju hrvatsko društvo i hrvatski prostor i na ukupni razvoj, koji se u budućnosti čini sve manje izvjesnim.

Prema svemu, demografska i uža migracijska problematika postaje ključna, strateška i nezaobilazna u svim političkim odlučivanjima i planiranjima jer će stihijsko odvijanje i mirno promatranje migracijske i demografske problematike unositi dodatnu neuređenost u društvo, usložiti rješavanje očiglednih negativnosti i podizati nezadovoljstvo do razine anarhičnosti.

Potpuno je jasno kako Hrvatsku čekaju ključne odluke po tom pitanju, uz nužnost napuštanja modela odlučivanja po političkom osjećaju i interesnom zbrinjavanju i konačnog prihvaćanja znanstvene logike i zakonitosti, projekcija i rješenja u interesu hrvatske budućnosti, poručuje Šterc.

Nacional.hr Nacional.hr

Udruge i proizvođači uputile kritike na izmjene pravilnika o listi lijekova tvrdeći da će štednja dovesti do nestašice

4. prosinca 2022. u 10:05

Udruge pacijenata i proizvođači lijekova uputili su niz kritika na prijedlog izmjena pravilnika o stavljanju lijekova na listu HZZO-a, koji će, tvrde, dovesti do nestašica lijekova i diskriminacije hrvatskih pacijenata u odnosu na druge zemlje EU.

Zbog mjera uštede, otežava se dostupnost inovativnih terapija, provodi se diskriminacija i ugrožava temeljno ljudsko pravo na pravodobnu terapiju, samo su neke od 238 primjedaba koje su stigle tijekom javnog savjetovanja na predložene izmjene Pravilnika  o mjerilima za stavljanje lijekova na listu HZZO-a i način utvrđivanja cijene lijekova koje će plaćati Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO).

Novim pravilnikom se predlaže da lijek s novom djelatnom tvari, prije nego što dobije odobrenje u Hrvatskoj, prethodno mora biti odobren na račun državnog osiguranja u najmanje deset država članica Europske unije.

Od farmaceutskih tvrtki tražit će se detaljnija dokumentacija, posebna analiza troškova i učinkovitosti, podaci o kliničkim ishodima, kao dokaz da je lijek apsolutno učinkovit i nužno ga je koristiti u liječenju.

HZZO će posebno razmatrati stavljanje na listu iznimno skupih terapija, a cijena prvog biosličnog lijeka, koji se predlaže, morat će biti najmanje 30 posto niža od cijene sličnog lijeka koji je već na listi HZZO-a.

Javna rasprava provedena je od 28. listopada do 27. studenoga, a sudionici su tražili od Ministarstva zdravstva povlačenje pravilnika, obustavu procedure i osnivanje radne skupine, a tek onda “internetsko savjetovanje”. Pravilnik bi trebao stupiti na snagu u prvom kvartalu iduće godine.

U Inovativnoj farmaceutskoj inicijativi (IF!), koja okuplja inovativne proizvođače lijekova na hrvatskom tržištu, ističu da je trenutačno više od 8000 lijekova u završnim fazama kliničkih ispitivanja. No, pitanje je kada će ti lijekovi postati dostupni hrvatskim pacijentima jer bi ubuduće novi lijek trebao biti odobren na račun državnog osiguranja u najmanje deset drugih članica EU, a tek onda će ga razmatrati u Hrvatskoj.

“Pravilnik je pisao osiguravatelj kojemu su u fokusu uštede – što kasnije, što manje i što jeftinije, a ne dobrobit pacijenata”, upozorava iF!.

Udruge pacijenata: Iznevjereni deklarirani ciljevi zdravstvene reforme

Udruge pacijenata upozoravaju da će se posebno “udariti” na inovativne, posebno skupe lijekove, odnosno na oboljele od bolesti za koje sada nema terapije.  Hrvatska je već sada među četiri najgore članice EU po dostupnosti inovativnih terapija, a stanje će se dodatno pogoršati, kažu udruge te prozivaju Ministarstvo da je iznevjerilo deklarirane ciljeve reforme zdravstva o povećanju dostupnosti terapijskih opcija.

Velik broj primjedbi stigao je i iz generičke farmaceutske industrije. Hrvatski proizvođač PharmaS smatra “predložene izmjene nezapamćenim udarom na farmaceutsku industriju s potpunim nemarom za moguće posljedice po zdravstveni sustav i pacijente” jer će se dodatno potisnuti cijene generičkih i biosličnih lijekova, koje su već na rubu isplativosti.

Milka Kosanović iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), koja okuplja proizvođače generičkih lijekova u Hrvatskoj, rekla je Hini da su ti proizvođači izloženi enormnom rastu troškova, a istovremeno se od njih očekuje dodatno snižavanje cijena. Upozorava da će biti ugrožena opskrba lijekovima, s nepovoljnim posljedicama za zdravstvo i gospodarstvo.

Očekuje stoga da će Vlada, na čelu s Ministarstvom zdravstva, već na sastanku koji će se s predstavnicima HUP-a održati u ponedjeljak, 5. prosinca, razumjeti dosege ovoga problema te zajedno s proizvođačima lijekova u RH pronaći modele za nesmetanu opskrbu lijekovima.

U raspravu se uključila i pravobraniteljica soba s invaliditetom koja poručuje da mjere štednje i racionalizacija potrošnje ne smiju ići na štetu osoba s invaliditetom.

Kako bi se ostvarila temeljna ljudska prava djece s teškoćama u razvoju kao i osoba s invaliditetom, potrebno je da svaka osoba ima na raspolaganju lijek koji će joj to u maksimalnoj mjeri omogućiti, poručuje pravobraniteljica.

Udruga roditelja djece s oštećenjem vida i dodatnim poteškoćama u razvoju “Oko” poručuje da “pacijenti, s naglaskom na djecu koja boluju od rijetkih bolesti, ne bi smjeli patiti zbog ovakvih ograničenja Pravilnika”.

Također se upozorava da je pravilnik stavljen u proceduru izvan Plana savjetovanja s javnošću za 2022. godinu.

Ministarstvo: Izmjene pravilnika radi održivosti sustava i poboljšanja ishoda liječenja

Ministarstvo zdravstva odgovorilo je Hini da su se odlučili na izmjene pravilnika jer im je “cilj postizanja bržeg uvrštavanja novih i pametnih lijekova te kvalitetnijih ishoda liječenja osiguranih osoba”.

Napominju da je pacijentima, na teret HZZO-a, već sada dostupan velik broj lijekova za liječenje gotovo svih bolesti, kao i vrlo skupih lijekova za liječenje rijetkih i teških bolesti, što nije slučaj i u daleko bogatijim državama EU u osnovnom državnom zdravstvenom osiguranju.

Tvrde da je bilo potrebno u kratkom roku donijeti određene izmjene Pravilnika kako bi se osigurala održivost sustava i otvorio prostor za poboljšanja s naglaskom na ishode liječenja pacijenata.

Na mnoštvo prigovora da nisu oformili radnu skupinu, odgovaraju da je Pravilnik mjesec dana bio dostupan zainteresiranoj javnosti putem e-Savjetovanja.

Sve zaprimljene primjedbe pomno će se analizirati i na njih će se odgovoriti, navodi Ministarstvo. Izvješće će biti objavljeno 27. siječnja.

Nacional.hr Nacional.hr

Hrvatska s Japanom igrala tri puta: jednom pobjedila, jednom izgubila, jednom neriješeno

4. prosinca 2022. u 09:56

Nogometne reprezentacije Hrvatske i Japana do sada su tri puta odmjerili snage međusobno i omjer je izjednačen.

Svaka reprezentacija ima po pobjedu, uz jedan neodlučeni ishod.

Prvi put “Plavi samuraji” i “Vatreni” igrali su u lipnju 1997., na Kirin kupu u Tokiju, a Japan je slavio sa 4-3.

Domaćin je poveo 3-0, a strijelci su bili Takashi Hirano (35) i Kazuyoshi Miura (50, 53). Hrvatska je smanjila s dva gola Aljoše Asanovića (77, 85-11m), no Hiroaki Morishima je u 89. povećao na 4-2. Konačan rezultat postavio je Goran Vlaović u posljednjim trenucima susreta.

Iduća dva ogleda bila su na svjetskim prvenstvima 1998. u Francuskoj, te 2006. u Njemačkoj, a oba susreta bila su u natjecanju po skupinama.

“Vatreni” su 20. lipnja 1998. u Nantesu slavili sa 1-0, a pogodak odluke zabio je Davor Šuker u 78. minuti.

Bila je to pobjeda kojom je hrvatska vrsta osigurala plasman u osminu finala nakon što je u prvom kolu slavila 3-1 protiv Jamajke. Hrvatska je na “Coupe du Mondeu” dogurala do trećeg mjesta, dok je Japan ispao u skupini.

Idući i posljednji hrvatsko – japanski okršaj bio je 18. lipnja 2006. u Nurnbergu u susretu 2. kola F skupine. Hrvatska, koju je tada vodio Zlatko Kranjčar, je dominirala cijeli susret, ali nije uspjela probiti japnski zid.

U 21. minuti Darijo Srna je promašio jedanaesterac, a osam minuta kasnije Niko Kranjčar je pogodio gredu. Međutim, ostalo je 0-0.

Hrvatska je potom remizirala s Australijom (2-2), te ispala, baš kao i Japan kojem je to bio jedini bod u skupini.

❌