24 Vijesti najnovije vijesti

✇ Nacional.hr

Drastični rezovi: Jedan grad donio da će u slučaju nestašice plina ograničiti toplu vodu i grijanje

2. srpnja 2022. u 16:16

Gradske vlasti Hamburga će uvesti kotroliranu distribuciju tople vode za privatna domaćinstva i ograničenje maksimalne temperature grijanja stanova, u slučaju akutne nestašice plina, izjavio je danas gradski pročelnik Hamburga zadužen za životnu sredinu.

Nakon što je Rusija smanjila isporuke plina preko plinovoda Sjeverni tok 1, njemačka vlada aktivirala je prošlog mjeseca drugu od ukupno tri razine mjera predviđenih hitnim planom u slučaju nestašica plina, pri čemu bi kao treća razina bila uvedena ograničenja na potrošnju goriva, prenio je Reuters.

Njemačka vlada je apelirala na građane i kompanije da smanje potrošnju energije i pomognu da se do zime popune skladišta i naprave rezerve plina, dok istovremeno njemački gradovi razmatraju uvođenje dodatnih mjera u slučaju da dođe do nestašice.

„U slučaju akutne nestašice plina, topla voda bi mogla biti dostupna samo u određeno doba dana, u hitnim slučajevima“, izjavio je danas Jens Kerstan, gradski službenik Hamburga zadužen za životnu sredinu, prenosi list Welt am Sontag.

Kerstan je rekao da bi grad također mogao razmotriti opće smanjenje maksimalne sobne temperature u toplovodnoj mreži, a prema saveznom planu za hitne situacije, domaćinstva i kritične institucije kao što su bolnice na trećoj razini mjera predviđenih hitnim planom imali bi industrijski prioritet, iako to možda neće biti moguće u cijelom Hamburgu iz tehničkih razloga.

Dok Njemačka nastoji da u što kraćem periodu pronađe alternativne plinske rute za opskrbu, Kerstan je upozorio da će privremeni terminal za ukapljeni prirodni plin (LNG) u Hamburgu biti u funkciji najranije sredinom sljedeće godine.

“Tijekom srpnja ćemo znati je li i na kojoj lokaciji moguće uspostaviti privremeni LNG terminal za Hamburg”, rekao je on.

✇ Nacional.hr

Gužve na cestama u smjeru mora: Kolona pred Krčkim mostom, zastoji na svim autocestama…

2. srpnja 2022. u 15:50

Zbog vozila u kvaru na autocesti A1 Zagreb-Split-Ploče između čvora Gospić i Gornja Ploča u smjeru Dubrovnika, vozi se po dvije prometne trake uz ograničenje brzine, a Hrvatski autoklub upozorava vozače i da je pojačan promet na cestama u smjeru mora i unutrašnjosti.

Promet je posebno pojačan na autocestama A1 Zagreb-Split-Ploče, A2 Zagreb-Macelj, A4 Goričan-Zagreb, A6 Rijeka-Zagreb, A7 Rupa-Rijeka, Istarskom ipsilonu te na zagrebačkoj obilaznici (A3), izvijestio je u subotu popodne HAK.

Pred Krčkim mostom vozi se usporeno u koloni dugoj oko dva kilometra u smjeru otoka, na autocesti A7 Orehovica-Šmrika kolona je od tunela Burlica prema Krku također oko 2 kilometra, a povremeni zastoji su i na prilazima turističkim središtima duž obale.

Zbog vjetra na Jadranskoj magistrali (DC8)između Karlobaga i Svete Marije Magdalene zabranjen je promet za autobuse na kat, vozila s kamp prikolicama, motocikle, dostavna i vozila s natkrivenim teretnim prostorom (I. i II. skupine vozila).

✇ Nacional.hr

Umro Miljenko Jelača, glazbeni urednik Radio Zagreba i Radio Dubrovnika

2. srpnja 2022. u 15:44

Dugogodišnji glazbeni urednik Radio Zagreba i Radio Dubrovnika, glazbeni kritičar i pravnik Miljenko Jelača umro je u Dubrovniku u 77. godini, objavio je danas Hrvatski radio – Radio Dubrovnik.

Rođeni Zagrepčanin Jelača je tijekom šest desetljeća rada na Hrvatskom radiju ostvario kultne emisije Radio Zagreba – glazbenu Po Vašem izboru, Taxi za Babilon, Dobro večer Beti, Muzički automat i mnoge druge. Na Radio Dubrovniku uređivao je dugovječne emisije Diskoteka 7 i Ozvučena povijest rock’n rolla, a šesnaest je godina radio kao glazbeni kritičar.

Prvi je najavio početak agresije na Dubrovnik

Dubrovčani ga posebno pamte po riječima ohrabrenja u danima ratne agresije 90-ih na Hrvatsku i Dubrovnik, kada je prvi najavio napad i početak rata u dubrovačkom kraju.

“U Hrvatsko vijeće europskog pokreta uključio se 1990. te kao tajnik na Radio Dubrovniku pokrenuo emisiju Euroradio, prvu takve vrste u Hrvatskoj, s ciljem senzibiliziranja javnosti za priključenje Europi. Za tu mu je emisiju Europski pokret Hrvatska dodijelio 1995. nagradu ‘Europski krug’ za doprinos razvoju demokratskih vrijednosti putem javnih medija, a iste je godine postao i direktor-volonter Europskog doma Dubrovnik”, ističu iz Radio Dubrovnika.

Na Radio Zagrebu Jelača je kao diplomirani pravnik bio šef Kadrovske, a potom i Pravne službe, s posebno interesom za intelektualno vlasništvo, autorska i srodna prava.

Franković: Pamtimo ga i kao jedan od glasova reportera Domovinskog rata

Dubrovački gradonačelnik Mato Franković uputio je sućut obitelji Miljenka Jelače.

“Gospara Miljenka pamtit ćemo kao radijsku legendu, jedinu osobu u Hrvatskoj koja je na Hrvatskom radiju, nekadašnjem Radiju Zagreb, radio i stvarao punih šezdeset godina. Paralelno, radio je i kao pravni stručnjak opredijeljen za autorsko pravo što je bilo blisko njegovoj strasti prema radiju.

Posvećenost radiju dovela ga je i poslovno u Dubrovnik gdje je zasnovao obitelj i gdje su ga prigrlili Dubrovkinje i Dubrovčani svih generacija slušatelja Radija Dubrovnik, a pamtimo ga i kao jedan od glasova reportera Domovinskog rata kad je uloga lokalnog radija i poznatog glasa bila ne samo informacija nego i nenadoknadiva utjeha u nevolji. Na tome smo mu neizmjerno zahvalni”, istaknuo je u izrazima sućuti obitelji dubrovački gradonačelnik Franković.

✇ Nacional.hr

Novo poskupljenje goriva? Ovo su neslužbene cijene u slučaju da Vlada ne intervenira

2. srpnja 2022. u 15:27

U utorak prestaje vrijediti Vladina odluka o zamrzavanju cijena goriva i, ako ne bude nove intervencije, dizel i benzin mogli bi ponovno poskupjeti

Prema neslužbenim informacijama HRT-a, eurosuper mogao bi stajati oko 16, a eurodizel i više od 16 i pol kuna.

Ministar gospodarstva Davor Filipović u petak je rekao da vode brigu o gospodarstvu i građanima. “Precizne brojke moći ću vam reći nakon vikenda. U izvanrednim okolnostima sve su opcije na stolu”, poručio je.

Premijer Andrej Plenković rekao je da je moguće da se na jesen uvedu vaučeri. “Što se tiče vaučera, oni idu onima kojim imaju manja primanja i to je nešto što moramo kvalitativno i po određenim kriterijima napraviti”, rekao je Plenković dodajući da smatra da u ovom trenutku imaju još alatta u ‘torbi za intervencije’.

Za ponedjeljak je najavio telefonsku sjednicu vlade na kojoj će biti donesene odluke o cijenama, koje bi se mogle promijeniti u utorak nakon isteka dvotjednog zamrzavanja na crpkama koje nisu na autocestama.

“Pratimo situaciju, gledamo cijene na mediteranskom tržištu, razgovaramo s proizvođačima i distributerima”, rekao je i dodao da misli da će vlada “iznaći rješenje koje će prije svega zaštititi naše građane i gospodarstvo te smiriti zabrinutosti malih distributera”.

Podsjetimo, Vlada je početkom mjeseca intervenirala i postavila maksimalnu cijenu benzina na 13,50, a dizela na 13,08 kuna. To se odnosi na benzinske postaje koje nisu u sklopu autocesta.

✇ Nacional.hr

Upis poljoprivrednog zemljišta: Ministrica Vučković propisala kriterije pogodne za manipulaciju

2. srpnja 2022. u 15:22

Nacional je došao u posjed “Preporuke za rad Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoj u vezi s evidencijom uporabe zemljišta u ARKOD sustav” koju je ministrica Marija Vučković poslala ravnatelju APPRRR-a Antunu Vujiću. Inače, ARKOD je evidencija uporabe poljoprivrednog zemljišta na području Republike Hrvatske koju u digitalnom grafičkom obliku vodi Agencija za plaćanja u skladu s člankom 70. Uredbe (EU) br. 1306/2013 Europskog parlamenta i Vijeća. Zemljišta upisana u ARKOD se smatraju poljoprivrednim zemljištem i oni koji ta zemljišta koriste mogu ostvariti pravo na poticaje iz europskih fondova.

Ono što u cijeloj ovoj priči najviše zbunjuje poljoprivrednike, a i državne službenike koji bi preporuku trebali provoditi jest činjenica da je tek nedavno, točnije do kraja veljače, obavljeno brisanje parcela na šumskom i poljoprivrednom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske za koje do 31. prosinca 2021. nije dostavljen dokaz o pravu korištenja.

Broj poljoprivrednika obuhvaćenih brisanjem bio je 3322, broj parcela 6815, a ukupna površina 22.644,74 hektara. Svima njima dan je i naputak da ako posjeduju dokaze o pravu korištenja poljoprivrednog zemljišta, za površine na prostoru obrisanih parcela, da ih dostave podružnici Agencije kako bi ih mogli ponovno evidentirati. Međutim, nedugo nakon toga stigla je nova preporuka koja je, sudeći prema reakcijama ljudi iz sektora, sve njih najblaže rečeno – iznenadila.

Ministrica Marija Vučković je u javnosti govorila da je namjera njenog Ministarstva da se zbog situacije u Ukrajini i velikih poremećaja na poljoprivrednom tržištu aktivira što veća površina poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj, ali problem je što neki kriteriji koji su propisani preporukom ostavljaju prostor za manipulaciju.

Naime, Pravilnik o evidenciji uporabe poljoprivrednog zemljišta, članak 8., propisuje da se upis poljoprivrednog zemljišta u ARKOD provodi na temelju izjave poljoprivrednika o korištenju poljoprivrednog zemljišta uz dokaze o vlasništvu ili posjedu zemljišta te pomoću podataka iz Upisnika poljoprivrednika i fotointerpretacije površine poljoprivrednog zemljišta. Pritom su dokazi o vlasništvu ili posjedu za upis u ARKOD: izvadak iz zemljišnih knjiga, izvadak iz katastra, ovjereni ugovori o zakupu, dugogodišnjem zakupu, davanju na korištenje izravnom pogodbom, privremenom korištenju, prodaji, koncesiji ili plodouživanju, služnosti šumskog zemljišta ili darovanju, pravomoćna sudska odluka, drugo pravomoćno rješenje nadležnog tijela i drugo.

Izvor iz Ministarstva poljoprivrede za Nacional je ovako opisao što je sporno u tom prijedlogu: “Glavni problem je što će sada biti dovoljno svjedočenje nečije žene da muž svakodnevno izbiva iz kuće i kaže joj da ide na pašnjak pogledati krave. To znači da država automatski može upisati zemljište jer čovjek ima pašnjak na kojemu su krave.”

Cijeli članak pročitajte u novom broju Nacionala

PREPORUKA MINISTRICE IZAZVALA REVOLT: ‘Traže da upisujemo zemljište uz samo jednog svjedoka’

✇ Nacional.hr

Mulaomerović i Zubac najavili Finsku: “Poraz od Slovenija svima nam je bio šamar”

2. srpnja 2022. u 15:18

Iako se nakon teškog 69-97 poraza od Slovenije u Ljubljani nalazi u gotovo bezizlaznoj poziciji u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo koje će se 2023. godine održati u Japanu, Indoneziji i Filipinima, hrvatska košarkaška reprezentacija bi pobjedom protiv Finske u Rijeci (20 sati) ipak mogla izboriti prolazak u drugi krug i produžiti nadu za sudjelovanjem na svjetskoj smotri.

Nakon pet odigranih kola u skupini C prvoga kruga Hrvatska je posljednja s omjerom pobjeda i poraza 1-4, dok je Finska na vrhu skupine sa 4-1. Hrvatskoj za izbjegavanje posljednjeg mjesta koje znači i kraj kvalifikacija treba pobjeda protiv Finske te poraz Švedske na domaćem terenu protiv Slovenije.

Već sam pogled na tablicu pokazuje kako je pred izabranicima Damira Mulaomerovića u nedjelju težak protivnik.

“Očekuje nas vrlo teška utakmica. Finska nije bez razloga na mjestu kojem je, na prvom mjestu u skupini. Radi se o jednoj stvarno atletičnoj i dobroj ekipi”, kazao je izbornik Damir Mulaomerović kojemu je i dalje u mislima i loša partija iz Ljubljane u četvrtak.

“Poslije tog poraza moramo pokušati dignuti ekipu, prije svega mentalno, moramo riješiti obranu na ‘pick and rollu’ i imati veću energiju no što smo imali u Ljubljani. U ta tri-četiri zajednička treninga nismo mogli dosta toga napraviti, ali sigurno ćemo probati energijom i pred svojom publikom u Rijeci doći do pobjede te se nadamo da će Slovenija pobijediti Švedsku. Tih 40 minuta moramo dobro odraditi najprije energetski jer Finska jako atletično i brzo igra, igraju atipičnu košarku i s te nas strane čeka težak zadatak. No, vjerujem u momke da će produžiti nadu”.

Izbornik je pozvao i navijače da dođu podržati reprezentaciju u nedjelju:

“Pozvao bih sve gledatelje, sve koji su u mogućnosti da dođu, da nas podižu i da nam time daju dodatni impuls i energiju da zajedno s publikom dođemo do ove vrlo važne pobjede”.

Centar Ivica Zubac, koji je nedavno produžio ugovor s Los Angeles Clippersima, vjeruje kako će momčad u Rijeci pokazati puno bolju igru no što je to bio slučaj protiv Slovenije.

“Očekujem puno bolju izvedbu nego protiv Slovenije. Mislim da nam je to svima bio neki šamar i svi smo se probudili nakon te utakmice. Spremili smo se što smo više mogli u posljednja dva dana i idemo na pobjedu, nemamo drugu opciju. Pozivam sve navijače da nam se pridruže, da nas podrže. Utakmica s Finskom sigurno neće biti laka i trebat će nam svaka moguća podrška”, najavio je Zubac.

✇ Nacional.hr

Hrvatska liječnička komora svojim će članovima pokriti troškove pravne zaštite

2. srpnja 2022. u 15:09

Hrvatska liječnička komora (HLK) osigurat će svojim članovima pokrivanje troškova pravne zaštite, odlučeno je na u subotu na godišnjoj izvještajnoj Skupštini Komore.

Komora će svojim članovima pokriti troškove pravne zaštite u slučajevima kaznenih djela nesavjesnog liječenja i nepružanja medicinske pomoći u hitnim stanjima, u prekršajnim postupcima vezanim za liječnički posao, u parničnim postupcima protiv medija za naknadu štete zbog povrede časti i ugleda, a vezano uz liječničku djelatnost, priopćio je HLK.

Troškove će Komora pokriti i u drugim sudskim ili izvansudskim postupcima koji su neposredno povezani s liječničkom djelatnošću u slučaju kada se u tim postupcima očekuje rješavanje nekog pravnog pitanja važnog za većinu članova HLK-a.

Definirano je to Pravilnikom o pokriću troškova pravne zaštite članova HLK-a, prihvaćenom na današnjoj Skupštini.

Članovima je Komora osigurala i neograničenu mogućnost korištenja lijekova s B liste HZZO-a bez doplate, a u sklopu dopunskog zdravstvenog osiguranja za članove, za koju uslugu je Skupština odabrala najpovoljniju ponudu Wiener osiguranja.

Sjednici je nazočio  81 zastupnik, a Skupština je također prihvatila završni račun Komore za prošlu godinu te odabrala revizora za financijsko poslovanje HLK u ovoj godini.

Za novog predsjednika Povjerenstva za bolničku djelatnost i novog člana Izvršnog odbora Hrvatske liječničke komore, Skupština je izabrala Miru Bakulu, dosadašnjeg zastupnika u Skupštini HLK-a.

✇ Nacional.hr

Preminuo glazbeni urednik i radijska legenda Miljenko Jelača

2. srpnja 2022. u 15:01

Dugogodišnji glazbeni urednik Radio Zagreba i Radio Dubrovnika, glazbeni kritičar i pravnik Miljenko Jelača umro je u Dubrovniku u 77. godini života, objavio je u subotu Hrvatski radio  – Radio Dubrovnik.

Rođeni Zagrepčanin Jelača je tijekom šest desetljeća rada na Hrvatskom radiju ostvario kultne emisije Radio Zagreba –  glazbenu „Po Vašem izboru“, „Taxi za Babilon“, „Dobro večer Beti“, „Muzički automat“ i mnoge druge. Na Radio Dubrovniku uređivao je dugovječne emisije „Diskoteka 7“ i „Ozvučena povijest rock’n rolla“, a šesnaest je godina radio je kao glazbeni kritičar.

Dubrovčani ga posebno pamte po riječima ohrabrenja u danima ratne agresije 90-tih na Hrvatski i Dubrovnik, kada je prvi najavio napad i početak rata u dubrovačkom kraju.

„U Hrvatsko vijeće europskog pokreta uključio se 1990. te kao tajnik na Radio Dubrovniku pokrenuo emisiju ‘Euroradio’, prvu takve vrste u Hrvatskoj, s ciljem senzibiliziranja javnosti za priključenje Europi. Za tu mu je emisiju Europski pokret Hrvatska dodijelio 1995. nagradu ‘Europski krug’ za doprinos razvoju demokratskih vrijednost putem javnih medija, a iste je godine postao i direktor-volonter Europskog doma Dubrovnik“, ističu iz Radio Dubrovnika.

Na Radio Zagrebu Jelača je kao diplomirani pravnik bio šef Kadrovske, a potom i Pravne službe, s posebno interesom za intelektualno vlasništvo, autorska i srodna prava.

Franković: Pamtimo ga i kao jedan od glasova reportera Domovinskog rata

Dubrovački gradonačelnik Mato Franković uputio je sućut obitelji Miljenka Jelače.

“Gospara Miljenka pamtit ćemo ga kao radijsku legendu, jedinu osobu u Hrvatskoj koja je na Hrvatskom radiju, nekadašnjem Radiju Zagreb, radio i stvarao punih šezdeset godina. Paralelno, radio je i kao pravni stručnjak opredijeljen za autorsko pravo što je bilo blisko njegovoj strasti prema radiju.

Posvećenost radiju dovela ga je i poslovno u Dubrovnik gdje je zasnovao obitelj i gdje su ga prigrlili Dubrovkinje i Dubrovčani svih generacija slušatelja Radija Dubrovnik, a pamtimo ga i kao jedan od glasova reportera Domovinskog rata kad je uloga lokalnog radija i poznatog glasa bila ne samo informacija, nego i nenadoknadiva utjeha u nevolji. Na tome smo mu neizmjerno zahvalni”, ističe u izrazima sućuti obitelji Miljenka Jelače dubrovački gradonačelnik Franković.

✇ Nacional.hr

Barel nafte bi mogao koštati čak 380 dolara! Analitičari JP Morgana: “Tržište nafte je na strani Rusije”

2. srpnja 2022. u 14:55

Analitičari financijske korporacije JP Morgan smatraju da bi cijena barela nafte mogla iznositi čak 380 dolara ako se američkim i europskim sankcijama Rusija natjera da smanji proizvodnju nafte.

Države G7 razmatraju kompliciran sistem za ograničavanje cijena ruske nafte kako bi povećali pritisak na režim ruskog predsjednika Vladimira Putina uslijed agresije na Ukrajinu. Međutim, kako piše Bloomberg, Rusija može smanjiti dnevnu proizvodnju nafte za pet milijuna barela, bez da si nanese ekonomsku štetu. Razlog za to je taj što Rusija ima snažnu fiskalnu poziciju. Ovi podaci utvrđeni su analizom u JP Morganu.

No, to bi moglo biti katastrofalno za cijeli svijet. Kada bi se proizvodnja smanjila za tri milijuna barela, na Londonskoj bi burzi barel koštao 190 dolara. Kada bi se proizvodnja smanjila za pet milijuna barela, onda bi barel koštao 380 dolara. Analitičari JP Morgana to su nazvali ‘stratosferskom’ cijenom.

Za njih je izgledno i to da Rusija ne bi smanjila proizvodnju, ali bi mogla smanjiti izvoz, čime bi opet bila nanesena velika šteta Zapadu. Konstatirali su da je tržište nafte – na strani Rusije.

✇ Nacional.hr

Objavljeni novi podaci: U Hrvatskoj 1078 novih slučajeva, preminule tri osobe

2. srpnja 2022. u 14:39

Nacionalni stožer civilne zaštite izvijestio je u subotu da je u posljednja 24 sata evidentirano 1078 novih slučajeva zaraze koronavirusom u Hrvatskoj. Preminule su tri osobe.

“U posljednja 24 sata zabilježeno je 1.078 novih slučajeva zaraze virusom SARS-CoV-2 te je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas ukupno 6.191.

Među njima je 257 pacijenata na bolničkom liječenju, od toga je na respiratoru 8 pacijenata.

Preminulo je 3 osoba.

Od 25. veljače 2020., kada je zabilježen prvi slučaj zaraze u Hrvatskoj, do danas ukupno je zabilježeno 1.150.653 osoba zaraženih novim koronavirusom, od kojih je 16.073 preminulo, ukupno se oporavilo 1.128.389 osoba od toga 357 u posljednja 24 sata.

U samoizolaciji je trenutno 3.335 osoba.

Do danas je ukupno testirano 4.946.180 osoba, od toga 2.810 u posljednja 24 sata.

Zaključno s 1.7.2022 utrošeno je 5.258.754 doza cjepiva, a cijepljeno je 59,55% ukupnog stanovništva, odnosno 70,82% odraslog stanovništva. Na dan 1.7.2022 utrošeno je 302 doza cjepiva, a od toga je 58 osoba cijepljeno prvom dozom. Zaključno s 1.7.2022 2.315.567 osoba cijepljeno je barem jednom dozom, a od njih je cijepljenje završeno za 2.245.251 osoba ( 2.041.941 osoba cijepljeno s dvije doze te 203.310 osoba cijepljeno cjepivom Jannsen), što čini 68,78% odraslog stanovništva”, navodi Stožer u priopćenju.

✇ Nacional.hr

NEPOZNATI POSLOVI OTKRIVENI 2020.: Ministar zdravstva zarađuje i kao sudski vještak na sudu u Zagrebu

2. srpnja 2022. u 14:37

Objavljeno u Nacionalu br. 1158, 05. srpanj 2020.

Vili Beroš je preko svoje tvrtke Acta Med dugi niz godina angažiran kao sudski vještak na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, a prošle godine vještačio je u 86 predmeta na kojima je zaradio 72.025 kuna

Preko svoje tvrtke Acta Med d.o.o. Vili Beroš dugi niz godina angažiran je kao sudski vještak na nizu predmeta koji se vode pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu, a s tom praksom nastavio je nakon što je u siječnju 2018. godine postao pomoćnikom ministra, pa čak i kada je u siječnju ove godine imenovan za ministra zdravstva. Samo u tih pet mjeseci Beroš je radio na 24 sudska predmeta i za to primio ukupno 19.100 kuna, a on sam za Nacional tvrdi da je taj dodatni posao obavljao „isključivo u svoje slobodno vrijeme, poslije radnog vremena ili vikendom“. Kada ga se podsjetilo na to da taj angažman katkad zahtijeva i fizički dolazak na sudske rasprave, i to u jutarnjim satima tijekom radnog dana, ministar zdravstva objasnio je da „to traje nekoliko minuta do najviše pola sata“. Kako je vidljivo iz dokumentacije koju posjeduje Nacional, Beroš se bavio dodatnim poslom čak i u doba kada je eskalirala kriza s koronavirusom, a manja pauza uslijedila je tek u drugoj polovici ožujka i u travnju, kada sudovi ionako nisu radili.

Berošev angažman u formalnom smislu ne bi trebao biti sporan jer je on prethodno o tome pribavio pozitivno mišljenje Povjerenstva za sprječavanje sukoba interesa, no ipak se postavlja legitimno pitanje je li primjereno da jedan ministar tako sudjeluje u sudskim postupcima. Također, iznova se postavlja pitanje koliko smisla imaju odredbe Zakona o sprječavanju sukoba interesa po kojima dužnosnici po stupanju na dužnost prenose svoje poslovne udjele u tvrtkama najčešće na odvjetnike – pa je i Vili Beroš prebacio vođenje tvrtke Acta Med na odvjetničko društvo Kallay i partneri – dok se u biti zapravo ništa nije promijenilo. Ova tvrtka, naime, ionako nema zaposlenih i još od 2008. godine služi isključivo za Beroševa vještačenja. Kako je to činio kao pročelnik zavoda za endokranijalnu neurokirurgiju Klinike za neurokirurgiju KBC-a Sestre milosrdnice, a zatim kao pomoćnik ministra zdravstva, tako to sada čini kao ministar. U njegovoj imovinskoj kartici ispunjenoj neposredno nakon stupanja na najnoviju dužnost, prihodi od te djelatnosti procijenjeni su na 32.493,02 kune, a u prethodnim godinama u istoj rubrici stajali su iznosi od 120 tisuća do 200 tisuća kuna godišnje. To se uglavnom precizno poklapa s podacima koji se o Beroševoj tvrtki mogu pronaći na poslovnim servisima i u službenim registrima. Po istraživanju Nacionala, velika većina tih prihoda dolazi upravo od angažmana na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu: u 2019. godini oni su iznosili 72.025 kuna, u 2018. godini 103.525 kuna, a u 2017. godini 154.500 kuna. Radi se o desecima, pa i stotinama predmeta s isplatama male vrijednosti – najčešće od 250 do tisuću i pol kuna – a po njihovim urudžbenim brojevima vidljivo je da se neki od njih vode i preko deset godina. U svakom slučaju, kao pomoćnik ministra on je imao veće prihode „od drugog dohotka“ u odnosu na redovitu plaću koja mu je tada iznosila 15.622 kune i tek po dolasku na ministarsku funkciju taj odnos je promijenjen. Vili Beroš je inače stalni sudski vještak iz područja neurokirurgije te je i član Hrvatskog društva sudskih vještaka.

Od početka godine do zaključenja ovog broja Nacionala njegova tvrtka zabilježila je 24 isplate Općinskog građanskog suda u Zagrebu, od čega se 23 odnose na vještačenja u parničnim i tek jedna u ovršnim predmetima. Brojne uplate „grupirane“ su po određenim datumima pa su tako 10. siječnja Berošu isplaćene tri odvojene naknade za vještačenje, 31. siječnja čak pet, 14. veljače tri i tako dalje. Iznosi se kreću od minimalnih 250 kuna do najviše tisuću i pol kuna.

Od početka godine Beroševa tvrtka zabilježila je 24 isplate Općinskog građanskog suda u Zagrebu, od čega se 23 odnose na vještačenja u parničnim i tek jedna u ovršnim predmetima

U prošloj godini Beroš je na tom sudu angažiran na ukupno 86 predmeta i na njima je – po sličnom obrascu – prihodio od 250 do tri tisuće kuna, ukupno 72.025 kuna. Isplate su također obavljane u grupama, u nekoliko navrata mjesečno za po nekoliko predmeta, od kojih su gotovo svi bili parnični. Godinu ranije, u 2018. godini, Beroš je na vještačenju 128 sudskih predmeta ukupno uprihodio 103.525 kuna, dok je još ranije u 2017. godini on radio na čak 174 predmeta, za što mu je ukupno isplaćeno 154.500 kuna. Po iznosima koji se ponavljaju i cjeniku sudskih vještačenja može se zaključiti da je Beroš najčešće radio na relativno jednostavnim predmetima, s obzirom na to da nikada nijedna isplata nije dosegnula ni polovicu maksimalnog iznosa predviđenog cjenikom vještačenja. No treba kazati i da taj cjenik – kao i vrijednost radnog sata sudskih vještaka – nije mijenjan još od 1995. godine i po tomu bruto sat vještaka stoji 70 kuna, dok za odvjetnike on iznosi 500 kuna. Plenkovićeva vlada koncem prošle godine komentirala je zahtjev Hrvatskog društva sudskih vještaka i procjenitelja (HDSVIP) za donošenje posebnog zakona o vještacima i priznala da je on trebao biti usvojen još 2017. godine, no da se od te ideje odustalo pa će se to područje urediti izmjenama Zakona o sudovima. To je bilo u planu za drugu polovicu ove godine.

Ministar Beroš odgovorio je na pitanja Nacionala i objasnio da kao ovlašteni sudski vještak već duži niz godina za potrebe sudovanja na Općinskom građanskom sudu vještači u pojedinim predmetima. „Poslove sudskog vještačenja, dakle analizu medicinske dokumentacije koju vještaku dostavlja sud, te izradu nalaza i mišljenja vještaka u pojedinim predmetima, radio sam i radim isključivo u svoje slobodno vrijeme, poslije radnog vremena ili vikendom“, kazao nam je Beroš. „Ako sud zahtijeva nazočnost sudskog vještaka tijekom pojedinog ročišta, sudski vještak dužan je odazvati se pozivu suda, koja obveza je regulirana zakonom. Za takve slučajeve, koji su puno rjeđi nego samo dostavljanje pisanog vještačkog nalaza i mišljenja, koristio sam dnevne pauze na radnom mjestu, tako da izostanak nema utjecaja na obavljanje mojih radnih obveza ili sam to vrijeme nadoknadio dužim ostankom na radnom mjestu. Riječ je o eventualnom odlasku jednom ili dva puta mjesečno na sudska ročišta u trajanju od nekoliko minuta do najviše pola sata. Za to nikada nisam koristio bilo koji resurs Ministarstva zdravstva. Prilikom stupanja na mjesto ministra zdravstva zatražio sam očitovanje Povjerenstva o sprječavanju sukoba interesa o mogućnosti daljnjeg povremenog obavljanja poslova sudskog vještaka. Nakon pozitivnog odgovora navedenog Povjerenstva nastavio sam povremeno prihvaćati vještačenja u sudskim sporovima u zavisnosti od raspoloživog slobodnog vremena. S obzirom na obveze koje imam kao ministar te na cjelodnevnu posvećenost tim obvezama, kao i na čestu zauzetost obvezama tijekom vikenda, broj vještačenja je sveden na izrazito manju mjeru nego u prijašnjem razdoblju“, ustvrdio je Beroš, uz napomenu da su svi njegovi financijski primici s naslova obavljanja poslova sudskog vještaka vidljivi u redovitim prijavama u imovinskoj kartici te, kao i za svakog državnog dužnosnika, predstavljaju javno dostupni podatak.

Vili Beroš inače je bio zaposlen u KBC-u Sestara milosrdnica još od početka devedesetih, a vrijedi zabilježiti i da je još prije više od godinu dana planirao odlazak iz Vlade i zapošljavanje u sasvim drugoj ustanovi: od Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa tražio je mišljenje o tome smije li po prestanku obnašanja dužnosti odmah sklopiti ugovor o radu s KBC-om Zagreb. Konkretno, pitao ih je bi li bio u sukobu interesa ako poslije odlaska s dužnosti bude primljen na natječaju za neurokirurga na Rebru. Dobio je dozvolu da učini tako nešto, no u međuvremenu je najprije postao ministar, a potom i prvi kandidat na HDZ-ovoj listi za desetu izbornu jedinicu, što vjerojatno znači da će u dogledno vrijeme ostati u sferi politike. Tek s eventualnim dodatnim prihodima sa strane.

✇ Nacional.hr

Ukrajinci objavili da su u Černihivu pronašli ‘povjerljivi’ ruski tvrdi disk pun vojnih podataka

2. srpnja 2022. u 14:33

Ukrajinska Državna granična služba objavula je da je pronašla tvrdi disk koji sadrži oko 100 GB ruskih vojnih podataka.

Kijev tvrdi da je tvrdi disk pronađen u regiji Černihiv u sjevernoj Ukrajini, dok su ‘graničari izvršavali zadatke’, prenosi Sky.

Na disku se nalazi popis osoblja i biografske podatke ruske vojske iz jedne specifične topničke jedinice protuzračne obrane. Sadrži i podatke o ruskom naoružanju, kao i podatke o vojnim vježbama.

Određeni broj dokumenata navodno je označen kao ‘povjerljiv’. “Ukrajinski službenici za provođenje zakona sada imaju fotografije, karakteristike, preslike putovnica i druge dokumente napadača”, objavila je Državna granična služba.

✇ Nacional.hr

Nikola Mektić i Mate Pavić u trećem kolu Wimbledona

2. srpnja 2022. u 14:27

Branitelji naslova wimbledonskih pobjednika u muškim parovima Nikola Mektić i Mate Pavić plasirali su se u 3. kolo ovogodišnjeg izdanja 6-2, 3-6, 6-3, 6-2 pobjedom protiv Amerikanaca Nicholasa Monroea i Tommyja Paula nakon dva sata igre.

Mektić i Pavić sjajno su igrali na reternu, praktički su prijetili oduzimanjem servisa suparicima u svakom njihovom servis-gemu te su na kraju realizirali šest od ukupno 18 “break-lopti”. Jedino “poskliznuće” dogodilo im se krajem drugog seta kada je Mektić izgubio servis kod zaostatka 3-4 što je naš par koštalo gubitka te dionice igre. Imali su Mektić i Pavić priliku vratiti se odmah u sljedećoj igri, ali nisu uspjeli realizirati loptu za “re-break”.

Sljedeći suparnici Mektiću i Paviću bit će bolji iz ogleda Britanca Lloyda Glasspoola i Finca Harrija Heliovaare te Amerikanca Williama Blumberga i Danca Caspera Ruuda.

✇ Nacional.hr

Pročelnik HGSS-a Granić: “Ljudska glupost i svemir nemaju granica, ali za svemir nismo sigurni”

2. srpnja 2022. u 14:24

Pročelnik Hrvatske gorske službe spašavanja Josip Granić u subotu je u ‘Novom danu’ N1 televizije govorio o greškama koje na terenu mogu biti opasne pa i kobne, o iskustvima na terenu i tehnologiji koja im pomaže, o sezoni u kojoj imaju najviše intervencija.

“Koristimo apsolutno svaki komad tehnologije kako bi spašavanje unesrećenih bilo bolje. Desetak godina koristimo bespilotne letjelice”, rekao je Granić.

Otkrio je da na goste tijekom sezone ode 15 posto HGSS-ovih intervencija. “Gotovo svaku situaciju uvijek možemo proglasiti subjektivnom pogreškom, odnosno činjenicom da je čovjek nešto mogao spriječiti. Međutim ne možemo sjediti svi doma pred televizijom. Teren nosi svoju dozu rizika. Mi ćemo im pružiti sigurnost bez obzira na razlog problema. Ljudska glupost i svemir nemaju granica, ali za svemir nismo sigurni. Događa se, nama nije bitan razlog već da možemo nekog pomoći”, rekao je za N1.

Granić je zaključio da je direktno spašavanje života predivna stvar, jedna od najhumanijih stvari koju možete raditi te naglasio da sve rade na volonterskoj bazi.

✇ Nacional.hr

TONINO PICULA 2018.: ‘Danas je predsjednica HDZ-ova veza s latentnom ulicom’

2. srpnja 2022. u 14:14

Objavljeno u Nacionalu br. 1074, 20. studeni 2018.

‘PORED SVIH RAZLIKA u političkim stajalištima, premijer i predsjednica ipak pripadaju identičnom sustavu kroničnog i kapilarnog ovladavanja državom, pri čemu se ne biraju sredstva. Njihovo djelovanje je očuvanje pozicije vlasti pod svaku cijenu’, kaže Picula

Krajem listopada Glavni odbor SDP-a raspravljao je o europskim izborima koji će biti prvi pravi test njihove popularnosti, odnosno nepopularnosti među biračima. Po mišljenju mnogih to će biti i prijelomna točka za sudbinu predsjednika stranke Davora Bernardića koji je do sada uspio preživjeti sve pokušaje smjenjivanja, usprkos najlošijem rejtingu stranke u posljednjih deset godina i osobnom rejtingu koji je na razini statističke pogreške. Prema prijedlozima županijskih organizacija SDP-a, među tridesetak kandidata najviše, odnosno 17 nominacija, dobila je Biljana Borzan, a odmah iza nje je Tonino Picula s 14 nominacija, slijedi Rajko Ostojić kojeg je predložilo osam županijskih organizacija, Zlatka Komadinu sedam, Ivanu Posavec-Krivec i Joška Klisovića četiri i Romanu Jerković tri. Budući da se nedavno dogodio neuspjeli pokušaj puča u SDP-u, u kojem je navodno sudjelovao i Rajko Ostojić, mala je vjerojatnost da će se on naći na listi. Očekuje se da će Bernardić sastavljati listu na kojoj će biti oni koji mu se nisu zamjerili, a jedinih dvoje kandidata koje ne može ignorirati su upravo Biljana Borzan i Picula.

Picula je bio i Bernardićev protukandidat na prošlim unutarstranačkim izborima, ali nije uspio ući u drugi krug, vrlo vjerojatno i zbog izjave da stranku namjerava voditi iz Bruxellesa. On upravo tamo odrađuje posljednju godinu svoga mandata u Europskom parlamentu. Kao bivši ministar vanjskih poslova, Picula je jedan od aktivnijih pripadnika Kluba zastupnika Progresivnog saveza socijalista i demokrata. Predsjednik je Izaslanstva EU parlamenta za odnose s Bosnom i Hercegovinom i Kosovom, član Konferencije predsjednika izaslanstava, Odbora za vanjske poslove, Pododbora za sigurnost i obranu, Izaslanstva u skupštini Euronesta, zamjenik u Izaslanstvu u Odboru za regionalni razvoj i u Izaslanstvu u Odboru za stabilizaciju i pridruživanje Srbije u EU. Krajem lipnja u Dubrovniku organizirao je konferenciju “Schengen-postignuća i očekivanja” i dolazak izaslanstva Radne skupine S&D-a u Odboru za regionalni razvoj EU parlamenta. Iako o tome ne želi javno govoriti, Piculu se sve češće spominje kao kandidata SDP-a na predsjedničkim izborima. Pitanje je hoće li, usprkos navodnom preziru prema toj funkciji, ipak to željeti Zoran Milanović i kako će se u toj situaciji postaviti Bernardić.

NACIONAL: Kao bivši ministar vanjskih poslova, kako komentirate sukob predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, ministrice vanjskih i europskih poslova Marije Pejčinović Burić i premijera Andreja Plenkovića? Radi li se tu o ideološkom sukobu, sakupljanju političkih bodova kod krajnje desnice ili o osobnim animozitetima?

Pored svih razlika u političkim stajalištima koje se mogu uočiti, treba naglasiti da premijer i predsjednica ipak pripadaju identičnom sustavu kroničnog i kapilarnog ovladavanja državom, pri čemu se ne biraju sredstva. Njihovo djelovanje treba promatrati iz te perspektive, iz očuvanja pozicije vlasti i nesmetane konzumacije vlasti pod svaku cijenu i na svim razinama. Pored toga, ako se analizira povijest HDZ-ova upravljanja ekstremnom desnicom, hadezeovske elite uvijek su ih držale pod nadzorom i puštale s lanca kada im je to zatrebalo. Nakon odlaska Tomislava Karamarka, danas je predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović glavna spona HDZ-a s tom latentnom ulicom koja sve glasnije prijeti da će se konačno preliti preko praga vlasti. Što se tiče ugleda Hrvatske u svijetu i odgovornog vođenja vanjske politike, žalosno je gledati kako između institucija Vlade i predsjednice kao sukreatora vanjske politike postoji tako golem izostanak elementarne koordinacije prije istupa u javnosti, neovisno o kojoj temi je riječ.

NACIONAL: Hrvatska je jedna od 60 zemalja koja je potpisala pravno neobvezujuću Marakešku deklaraciju. Je li takav međunarodni dokument potreban svijetu i hoće li on poboljšati status legalnih migranata?

Svijet bi sigurno mogao postati bolje mjesto ako bismo se s golemim humanitarnim, sigurnosnim, socijalnim i ekonomskim izazovom poput današnjih i budućih migracija suočili zajedničkim snagama i na temelju stečenih iskustava. Populistička retorika ni ovdje ne donosi nikome ništa dobro, a posebno ne ljudima koje nesnosne životne okolnosti tjeraju na migriranje. U svijetu trenutno postoji cijeli niz kriznih žarišta kojima se redom ne vidi skori kraj. No zbog dugogodišnje neodgovornosti prema zaštiti okoliša na globalnoj razini koja se u zadnje vrijeme najviše očituje u nepoštovanju odredbi Pariškog klimatskog sporazuma najvećih zagađivača poput SAD-a, ratni sukobi postat će vremenom tek drugi čimbenik koji pokreće velike migracije. Glavni će uzrok postati klimatske promjene, odnosno snažne vremenske nepogode koje će tijekom sljedećih desetljeća na pokret natjerati golem broj ljudi. Dobronamjerni i dobro informirani ljudi ne bi trebali imati problem s osnovnim smjernicama Marakeškog sporazuma. Riječ je o pristupu migrantskoj krizi zasnovanom na ljudskim pravima, zaštiti migranata u ranjivu položaju, razvoju kontakata s ciljem borbe protiv “ksenofobije, rasizma i diskriminacije” te na kraju borbi protiv ilegalnih migracija i pomaganju povratku migranata.

‘Nakon odlaska Tomislava Karamarka, danas je predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović glavna spona HDZ-a s ekstremnom desnicom koja sve glasnije prijeti da će se konačno preliti preko praga vlasti’

NACIONAL: Francuski predsjednik Emmanuel Macron govorio je o gotovo sudbonosnoj važnosti sljedećih izbora za EU parlament. Imaju li šanse antieuropske, desničarske i radikalne stranke preuzeti većinu?

Simptomatično je to što tradicionalno jake i proeuropske političke opcije u zemljama EU-a gube izbornu podršku u korist euroskeptičnih populista koji su se na krilima fenomena migrantskog vala razvili u politički fenomen. Nažalost, izgledno je da će desničarske, ksenofobne i antieuropske stranke povećati broj zastupnika u EP-u, no teško da će doći do operativne većine. Opasno je to da skupe dovoljan broj zastupnika za ometanje redovnih parlamentarnih i zakonodavnih procedura.

NACIONAL: Hoćete li biti na listi za EU izbore jer ste s Biljanom Borzan dobili najviše nominacija županijskih organizacija SDP-a? Ima dosta zainteresiranih, je li vas začudila ambicija Rajka Ostojića?

Stranačko članstvo očito je prepoznalo naš dobar rad kao SDP-ovih eurozastupnika, o čemu svjedoči i značajna podrška naših županijskih organizacija. Želio bih u idućem mandatu nastaviti raditi na ozbiljnim projektima i inicijativama koje sam ne rutinski preuzeo, nego utemeljio posljednjih godina. Primjerice, Međuskupinu za europske otoke u Parlamentu i Tajništvo za energetsku tranziciju na otocima pri Komisiji. Ambicije drugih kolega poštujem, ali ih ne želim komentirati.

NACIONAL: No čini se da oni koji su se zamjerili predsjedniku Bernardiću više nemaju šanse. Ima li u SDP-u unutarstranačke demokracije?

Dopustite da tijela stranke, od predsjednika do Glavnog odbora, do kraja odrade posao sastavljanja lista koji su svojim izjašnjavanjem započele županijske organizacije. Mislim da temeljni problem SDP-a nije deficit unutarstranačke demokracije, nego manjak konsenzusa o tome što su razlozi stagnacije stranke i kako ih prevladati. Nije riječ o loše napisanom Statutu ili programu, nego o klanovskim sudarima na temelju neprevladane višegodišnje krize odnosa u stranci. Opće slabljenje socijaldemokratske opcije na globalnoj razini samo je doprinijelo političkoj i anketnoj eroziji SDP-a.

NACIONAL: Bojite li se da će Živi zid bolje proći od SDP-a na europskim izborima?

Bez obzira na razmjerno jak izborni potencijal Živog zida, to se ne bi trebalo dogoditi ako uspijemo na vrijeme prevladati naše probleme. Više puta sam istaknuo da bi bilo dobro da stranka 2018. ostavi barem dio problema s kojima je u nju ušla.

NACIONAL: Niste se miješali, ali ne možete ne primijetiti da je rejting stranke svakog mjeseca sve gori, dok Bernardića javnost prepoznaje kao negativca. Tko je kriv za takvo stanje, treba li čekati poraz na EU izborima ili djelovati prije njih?

Poštujem rezultate ispitivanja javnog mnijenja jer su ankete o rejtinzima pokazatelji trendova koje politika ne smije ignorirati. Međutim, stoji i teza kako su jedino izbori pravi test snage svake političke stranke. Nakon svih udara i protuudara u stranci, SDP sada treba na vrijeme predstaviti izborni program i listu za Europski parlament, a u kampanji učiniti sve da se konsolidira, odnosno mobilizira članstvo i simpatizere te animira javnost sebi u prilog. Uspjeh ili neuspjeh na europskim izborima određivat će i političku odgovornost pojedinaca. Počevši od vodstva stranke.

‘Hrvatska baštini autentičnu antifašističku tradiciju, ali zahvaljujući političkim analfabetima, filoustaškim povijesnim revizionistima i beskrupuloznim

NACIONAL: Kolika je odgovornost Zlatka Komadine za sadašnje stanje u stranci?

Odgovornost za stanje u stranci, kao u slučaju svih nas u SDP-u, proporcionalna je razini dužnosti koju obnašamo.

NACIONAL: Koga vidite kao potencijalnog nasljednika Davora Bernardića jer vi niste izrazili tu ambiciju?

Imate pogrešnu konstataciju u pitanju. Ja sam ambiciju za mjesto predsjednika stranke izrazio ne jednom, nego dvaput. Više nego bilo tko drugi. Nisam izabran. Kada dođe vrijeme za nove unutarstranačke izbore, siguran sam da neće nedostajati kandidata za najodgovorniju dužnost u SDP-u

NACIONAL: Osim Viktora Orbána, kojem pučani šalju znakovite poruke u svojim rezolucijama, ali ga ne isključuju iz svojih redova, veliki problem je i Poljska. Prošloga tjedna gledali smo neofašističke demonstracije na ulicama Varšave koje je prešutno dopustila vladajuća stranka Pravo i pravda. Hoće li i kako EU reagirati na takve pojave?

Više puta u Europskom parlamentu vodile su se ozbiljne rasprave o tome treba li i kako sankcionirati poljsku vladu koja uporno nastoji zaobići temeljne vrijednosti EU-a, postulate trodiobe vlasti i neovisnosti institucija. Ali ugovori o funkcioniranju EU-a previđaju procedure sankcioniranja onih koji na različite načine krše pravila. Najočitiji primjeri danas su ne samo sporovi Bruxellesa s Varšavom i Budimpeštom, nego odnedavno i s Rimom zbog prvog proračuna populističke vlade. Instrumenti postoje, no pitanje je političkog pragmatizma, da ne kažem oportunizma vodećih članica EU-a u donošenju odluka o sankcijama. Nasuprot tome, treba istaknuti dosljednu poziciju i upornu borbu najvjerojatnijeg socijaldemokratskog spitzenkandidata Fransa Timmermansa u sukobu s neliberalnim vlastima raznih članica EU-a.

NACIONAL: Kako komentirate najavljeni dolazak Orbána u Hrvatsku početkom prosinca i odustajanje Mađarske da blokira ulazak Hrvatske u OECD. Jesu li to “istrgovali” zastupnici HDZ-a glasajući protiv izvješća o Orbánu u rujnu ove godine?

Mađarski premijer dolazi u Hrvatsku na samit Srednjoeuropske inicijative, a ne u bilateralni posjet. Bez obzira na format, očito se radi o približavanju vlada dviju zemalja od kojih je jedna u otvorenom sukobu s temeljnim vrijednostima europskog projekta, dok je druga na samom začelju liste članica po kriteriju kapacitiranosti za sklapanje partnerskih veza u EU-u. Koja je prava cijena obnove odnosa vidjet ćemo uskoro, kada stigne presuda arbitraže iz Washingtona i kada krene kampanja za euroizbore.

NACIONAL: Kako gledate na Hrvatsku u tom kontekstu?

Hrvatska baštini autentičnu antifašističku tradiciju, ali zahvaljujući političkim analfabetima, filoustaškim povijesnim revizionistima i beskrupuloznim populistima ne stječe ugled među članicama EU-a. Posebno je dvojbeno predsjedničino guranje Hrvatske u društvo političara poput Orbána, Recepa Tayyipa Erdoğana, Donalda Trumpa i Vladimira Putina koji neposredno ili preko svojih posrednika u EU-u aktivno rade na ugrožavanju europskog projekta. Kraval oko prihvaćanja Istanbulske konvencije i posljednje glavinjanje oko Marakeškog sporazuma čine nam dugoročnu reputacijsku štetu. Hadezeovska vanjska politika, bez obzira na to hoćemo li je opisati kao dvoglavu ili bezglavu, kompromitira Hrvatsku u EU-u bez obzira na naglašenu pristranost većinskog EPP-a. Nismo u zoni prijetnje sankcijama, ali u krugovima EU-a ispade hrvatske vanjske politike se prati i pamti.

NACIONAL: S ostalih 10 hrvatskih eurozastupnika potpisali ste otvoreno pismo europskim institucijama u kojem upozoravate na nepravedni Izborni zakon u BiH. Zašto mislite da je Željko Komšić loš izbor za Hrvate u susjednoj zemlji, čak i ako je izabran većinom bošnjačkih glasova? Po čemu je Dragan Čović, optuživan i osuđivan za korupciju i zlouporabe položaja i ovlasti, bolji?

Pismo nije bilo iskaz podrške nekom od BiH političara ili iskaz netrpeljivosti prema nekom drugom, nego zahtjev da europske institucije ozbiljno analiziraju postizborno stanje u BiH i aktivno reagiraju potičući provođenje reformi od kojih reforma Izbornog zakona nije jedina, ali je jedna od najvažnijih. Sada je posve jasno da tzv. Novi pristup EU prema BiH iz 2013. godine nije opravdao očekivanja. Inzistiranje na prioritetnom rješavanju razvojnih problema BiH gurajući u stranu trajnožareću krizu političkog sustava udarilo je u zid. Pravi pobjednik i ovih općih izbora u BiH nije neka stranka ili pojedinac, nego opet daytonski poredak koji već dugo u BiH ne omogućuje konstruktivnu i dugoročnu suradnju predstavnika triju konstitutivnih naroda, nego sve snažnije potiče ‘’kulturu” trajnih sukoba i blokade institucija. Bez njegove nadogradnje neće biti toliko potrebne evolucije od (post)konfliktnog do kooperativnog uređenja BiH pa ni poželjnog razvoja liberalnog građanskog društva koje tako često zazivaju sasvim slabo maskirani lokalni unitaristi.

‘Ja sam ambiciju za mjesto predsjednika stranke izrazio ne jednom, nego dvaput. Više nego bilo tko drugi. Nisam izabran. Kada dođe do unutarstranačkih izbora, u SDP-u neće nedostajati kandidata’

NACIONAL: Imate li ambicija biti predsjednički kandidat SDP-a i suprotstaviti se Kolindi Grabar-Kitarović? Jeste li o tome razgovarali s predsjednikom i ostalim tijelima stranke?

Svakako će u stranci biti više govora od inicijalnih razgovora i o predsjedničkim izborima. SDP treba imati svog kandidata za predsjednika Republike i zbog vlastite konsolidacije. Neprihvatljiva politička svrstavanja aktualne predsjednice traže snažan politički odgovor jedne drugačije Hrvatske kako bi se već napravljena politička šteta ograničila na samo jedan njen mandat.

NACIONAL: Europski pučani izabrali su Manfreda Webera za spitzenkandidata. Velike su šanse da će baš on postati novi predsjednik EU komisije. Što bi to značilo za budućnost EU-a koja je prilično nesigurna?

Weber je član bavarskog CSU-a, stranke koja je CDU-u Angele Merkel i koalicijskoj vladi, nakon desetljeća čvrste suradnje, priuštila mnogo briga tijekom proteklih godinu dana. No Webera se do sada doživljavalo kao saveznika Angele Merkel, pa se iz toga može zaključiti kako će on ipak biti čovjek kontinuiteta u smislu njemačkog zadavanja ritma europskim politikama. Međutim, Weber je političar bez ikakvog iskustva u izvršnoj vlasti, što mu može biti hendikep ako se nađe na mjestu šefa Europske komisije u ovim vremenima koja su sve samo ne rutinska. Prilikom predstavljanja svoje kampanje u rujnu, Weber je izjavio kako će europski izbori na proljeće biti izbori na kojima se odlučuje i o europskom identitetu. Međutim, ono što Weber smatra europskim vrijednostima daleko je od onog što ljudi poput Viktora Orbána, čiji je FIDESZ dio EPP-a, žele čuti. Weber je kao europske vrijednosti istaknuo demokraciju, vladavinu prava, socijalno-tržišnu ekonomiju, rodnu ravnopravnost, slobodu medija, odvojenost crkve i države, sve vrijednosti koje današnja populistička desnica predvođena mađarskim premijerom želi razmontirati.

NACIONAL: A što je sa spitzenkandidatom socijalista? Kada će on biti proglašen i smatrate li to unaprijed izgubljenom bitkom, s obzirom na krizu ljevice u cijelom EU-u?

Spitzenkandidat ljevice bit će odabran na kongresu Progresivnog saveza socijalista i demokrata u prosincu u Lisabonu. Nakon što je Maroš Šefčovič povukao svoju kandidaturu, najizglednije je da će za spitzenkandidata biti izabran nizozemski laburist Frans Timmermans, aktualni prvi potpredsjednik Komisije i bivši ministar vanjskih poslova. Proces odabira nije uzaludan jer jača demokratičnost procesa unutar Europske unije. Demokratski izabranim zastupnicima u Europskom parlamentu, jedinoj europskoj instituciji koja neposredno predstavlja volju birača, to omogućava davanje punijeg parlamentarnog legitimiteta kandidatu za predsjednika Europske komisije kojeg inače predlažu šefovi država članica u skladu s rezultatima izbora. Nije moguće, a ni potrebno zanemariti činjenicu kako se europska socijaldemokracija već neko vrijeme nalazi u očiglednoj krizi. O tome dovoljno govori podatak da je 2013. na vladajućoj poziciji u 28 država članica EU-a bilo 18 socijaldemokratskih stranaka, dok stanje iz 2018. govori da tek 8 socijaldemokratskih političkih opcija participira u vlasti. Statistika ukazuje na pad rejtinga i biračke potpore, s obzirom na to da su socijaldemokratske stranke u tek 4 od 28 država članica zabilježile rast postotka osvojenih glasova, uspoređujući stanje iz 2013. i 2018. Međutim, i dalje postoji ona proeuropska orijentacija većine građana EU-a, što daje nadu za mogući novi rast europske socijaldemokracije. Nju treba potaknuti odustajanjem od prevladanih dogmi, programima koji prepoznaju nove strahove građana u ovom razdoblju tranzicije u digitalno doba i, što je vrlo važno, obnovom sposobnosti mobilizacije ljudi za postizanje programskih ciljeva.

NACIONAL: Angela Merkel održala je govor u Strassburgu o budućnosti EU-a koji je imao težinu jer je najavila da se više neće kandidirati za predsjednicu CDU-a, odnosno ni za njemačku kancelarku. Koga vidite na njenoj poziciji i hoće li Njemačka moći iznjedriti sličnog europskog lidera?

Njemačka uloga u Europskoj uniji odlaskom Ujedinjenog Kraljevstva postaje još naglašenija za budućnost projekta. Tko god bude njemački lider nakon Angele Merkel, suočit će se s još više izazova. S jedne strane, s centrifugalnim silama eurofobnih opcija koje stimulaciju za djelovanje dobivaju od izvaneuropskih autokracija, preko inherentnih i od euroskeptika neovisno nastalih problema u funkcioniranju EU-a do njemačkog oklijevanja u prilagodbama EU-a novim okolnostima.

Uz to, ne treba sumnjati da će se i među drugim velikim članicama EU-a pojaviti aspiranti na mjesto Ujedinjenog Kraljevstva. Angela Merkel je u svojoj matičnoj stranci CDU-u pronašla nasljednicu Annegret Kramp-Karrenbauer koja je kao premijerka njemačke savezne pokrajine Saarlanda vodila koalicijsku vladu CDUSPD i odabrala je za glavnu tajnicu stranke. Zato je se smatra političarkom kontinuiteta i u nacionalnoj politici i u odnosu prema EU-u. No Angela Merkel unutar stranke ima ozbiljnu opoziciju i kroz sljedeće dvije godine lako će se pojaviti i novi pretendenti. Hoće li itko od njih imati ulogu kakvu je imala ona, diktirat će okolnosti o kojima sam govorio.

NACIONAL: Francuski predsjednik Macron na obilježavanju 100. obljetnice Velikog rata upozorio je da se demoni prošlosti bude i da bi moglo doći do novog sukoba svjetskih razmjera. Osudio je i svaki nacionalizam i objasnio da je patriotizam protivnost nacionalizmu. Oko njega su sjedili lideri država, od Trumpa, preko Putina, Orbána i Aleksandra Vučića do hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović koji su skloni nacionalizmu. Jesu li shvatili da se poruke odnose i na njih?

Desetljećima već svjedočimo koristima međunarodne suradnje, slobodnog protoka ljudi, znanja, trgovine i ulaganja. Unatoč neravnomjernosti rasta i mnogim sistemskim nepravdama, svijet je u cjelini postao bogatiji, a velik broj ljudi izašao je iz siromaštva. Jedan od najboljih primjera uspješne međunarodne suradnje je upravo EU, ali to podrazumijeva transparentnost i vladavinu prava, što autoritarnim vođama otežava opstanak. Zato takvi aktivno rade na slabljenju demokratskih kontrola vlasti, manipuliraju nacionalizmom i jačaju represivne mehanizme nad raznim segmentima društva. Političku moć i kumulirano bogatstvo dijele s oligarhijama koje im omogućavaju ostanak na vlasti i materijalnu korist. Znatan broj političara koje spominjete dobro su shvatili poruke predsjednika Macrona, no svjesni su da njihova moć leži upravo u nepristajanju na demokratske i civilizirane obrasce ponašanja u političkoj areni, ali moraju pristati na mehanizme demokratskog društva kako bi legitimirali ciljeve koji često nisu nimalo demokratski. U mnogim slučajevima demokratske institucije samo su fasade posve autoritarnih režima.

✇ Nacional.hr

Snažne oluje pogodile dijelove Poljske i Češke. Ima i ozlijeđenih

2. srpnja 2022. u 14:11

Snažne oluje praćene tučom pogodile su u noći na subotu dijelove Poljske i Češke, rušeći drveće i krovove kuća, a zabilježeno je i nekoliko ozlijeđenih.

U poljskom Pomorju, povijesnoj oblasti na sjeverozapadu zemlje koja izlazi na Baltik, u oluji je ozlijeđeno sedam ljudi, među kojima su dvojica vatrogasaca, javlja agencija PAP.

Na seoskoj cesti u Chojnicu je palo drvo na automobil s pet ljudi, uključujući i dvoje djece.

Vatrogasci su u 24 sata intervenirali diljem zemlje čak 3700 puta, a većinom se radilo o intervencijama zbog uništenih krovova i palog drveća te dva požara uzrokovana munjama.

Bez struje je u Poljskoj ostalo 125.000 domaćinstava, a u Češkoj 1200.

✇ Nacional.hr

Europska komisija istražuje širenje MOL-a u Sloveniju koje je dopustila i pozdravila Plenkovićeva vlada

2. srpnja 2022. u 14:08

Europska komisija službeno je objavila da je započela dubinski istraživati je li najavljeno MOL-ovo preuzimanje OMV-a u Sloveniji protivno propisima koji na razini EU-a tretiraju takva poslovna povezivanja, čime bi MOL prekršio i dioničarski ugovor s Vladom RH

Europska komisija otvorila je sredinom proteklog tjedna dubinsku istragu koja bi mogla zaustaviti i pomoći da se raskrinka jedna teška manipulacija i poslovna prevara mađarskog MOL-a, koju je hrvatska vlada predvođena Andrejem Plenkovićem službeno pozdravila kao nešto pozitivno.

Radi se o istrazi najavljenog tržišnog širenja mađarskog MOL-a u Sloveniji, koje je taj nominalni partner hrvatske vlade u naftnoj kompaniji Ini naumio provesti protivno dioničarskom ugovoru koji je potpisao s hrvatskom vladom. Utoliko otvaranje spomenute dubinske istrage Europske komisije pomaže da se dodatno otvori pitanje pasivne i za hrvatske interese duboko problematične energetske politike hrvatske vlade predvođene premijerom Plenkovićem.

Europska komisija službeno je objavila da je započela dubinski istraživati je li najavljeno MOL-ovo preuzimanje OMV-a u Sloveniji sukladno propisima koji na razini EU-a tretiraju takva poslovna povezivanja. Europska komisija zabrinuta je jer sumnja da bi realizacija te poslovne transakcije mogla smanjiti konkurentnost na području prodaje motornih goriva u Sloveniji.

Sporna transakcija s kupovinom dionica OMV-a dogodila se u vrijeme bivšeg ministra gospodarstva i održivog razvoja Tomislava Ćorića, koji je tu transakciju hvalio unatoč upozorenjima da se time krše odredbe dioničarskog ugovora. FOTO: Goran Kovacic/PIXSELL

Radi se o vijesti koju su prenijeli brojni respektabilni i čitani međunarodni mediji, uključujući i agenciju Reuters. U Hrvatskoj je ta vijest prošla gotovo nezapaženo. Tek u ponedjeljak poslijepodne prenio ju je portal energetika.net.

Margrethe Vestager, izvršna potpredsjednica EK zadužena za tržišno natjecanje, sredinom proteklog tjedna o tomu je izjavila:

„Kako bismo osigurali da cijene goriva na prodajnim mjestima umjetno ne rastu zbog manjka konkurencije, moramo pomno pratiti tržišne konsolidacije. OMV Slovenija i MOL su dva vodeća dobavljača goriva u Sloveniji, koja se izravno nadmeću na brojnim lokalnim područjima.

Moramo pažljivo pristupiti i procijeniti koliko bi promjene na tržišnom obzoru koje bi bile ubrzane realizacijom ove transakcije, zapravo utjecale na cijene i kvalitetu usluga.“

Istraga Europkse komisije mogla bi zaustaviti i pomoći raskrinkati tešku manipulaciju i poslovnu prevaru mađarskog MOL-a koju je Plenkovićeva vlada pozdravila kao nešto pozitivno

Europska komisija zapravo je preotvorila temu koja bi mogla posredno pomoći Ini. I to zato što je definitivno potvrdila otkriće i okolnosti koje je Nacional opisao još u travnju 2021.

Nacional je tada ekstenzivno pisao o tome kako namjerom kupnje 120 benzinskih postaja austrijskog OMV-a u Sloveniji, mađarski MOL krši dioničarski ugovor s hrvatskom vladom i ponižava i ismijava hrvatskog premijera Andreja Plenkovića.

Ali to hrvatskom premijeru tada očito nije bilo važno, jer je Plenkovićeva vlada, štoviše, što zbog nemara, nekompetencije ili možda nekog drugog zlokobnijeg, zasad nepoznatog razloga, prošle godine pozdravila taj potez kao nešto pozitivno.

To je sukus manipulativno strukturirane transakcije kojom se u hrvatskoj javnosti pokušao stvoriti privid zajedničkog istupanja Ine i MOL-a na slovensko tržište. Ali po dioničarskom ugovoru između Vlade i MOL-a u Ini, ono može biti zajedničko jedino ako se to zajedništvo manifestira pod robnom markom Ine, a ne podijeljenom kupnjom Ine i MOL-a.

Predsjednica europske komisije Ursula von der Leyen u izvrsnim je odnosima s hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem, ali još je nejasno kakve će sve implikacije imati ova istraga. FOTO: Josip Regovic/PIXSELL

I to zato što se sada definitivno pokazalo da OMV-ove benzinske postaje u susjednoj državi zapravo kupuje MOL, uz tek minorno i „manekensko“ sudjelovanje Ine, koja u stvarnosti, sa svojih 33 posto udjela u novoj tvrtki, neće imati utjecaja na poslovanje. Iako se na Ininim korporativnim stranicama još od 8. lipnja 2021. mogla pročitati službena objava po kojoj će „Ina s MOL-om steći dodatnih 92,25 posto udjela u OMV-u Slovenija” te da su “Ina i MOL postigli dogovor o stjecanju OMV-ova udjela”, u isto vrijeme MOL je na svojim stranicama iznio sljedeće:

MOL Grupa stječe dodatnih 92,25 posto udjela u OMV-u Slovenija, što podrazumijeva preuzimanje 120 benzinskih postaja i veletrgovinu u Sloveniji. Prema pisanju mađarskog lista Hungary Today, spomenuti paket dionica plaćen je 301 milijun dolara, od čega će Ina osigurati oko 100 milijuna dolara. Od sadašnja 53 benzinska servisa u Sloveniji, MOL Grupa povećava svoj udjel na 173 maloprodajne jedinice.”

Upravo ta posljednja rečenica otkrila je ključnu informaciju – budućih 120 postaja, ali i značajan udio veleprodaje goriva, trebali bi poslovati pod brandom MOL-a, što je direktno kršenje odredbi dioničarskog ugovora iz 2003. godine koje nalažu da se širenje zajedničke kompanije u zemljama regije treba vršiti isključivo pod imenom i brendom Ine.

‘Kako bismo osigurali da cijene goriva na prodajnim mjestima umjetno ne rastu zbog manjka konkurencije, moramo pomno pratiti tržišne konsolidacije’, izjavila je Margrethe Vestager

Ina je i dotad imala udio od 7,75 posto dionica u tvrtki OMV Slovenija, pa bi podjelom novokupljenog paketa od 92,25 posto, u omjeru 70:30 posto s MOL-om, ubuduće imala oko 33 posto udjela, a MOL preostalih 67 posto, što je u svojoj objavi na LinkedInu prošle godine potvrdio i sam predsjednik Uprave Ine Sándor Fasimon.

On se u istoj objavi pohvalio da će „tako Ina postati glavni dobavljač goriva za sve – i postojeće i novostečene benzinske stanice Ine i MOL-a u Sloveniji”. Pritom je “zaboravio” napomenuti da Ina u ovom trenutku ima pet benzinskih postaja u Sloveniji, isto onoliko koliko ih je bilo i 2003. godine kada ju je preuzeo MOL.

MOL je, pak, u posljednjih 18 godina u Sloveniji otvarao benzinske postaje pod vlastitim brandom i logotipom MOL-a. Danas MOL ima 48 postaja koje posluju pod njegovim brandom, a preuzimanjem 120 OMV-ovih postaja imat će ih ukupno 168, uz značajan udio veleprodaje derivata. Ina će i dalje imati, kao i do sada, pet benzinskih postaja i minoran udio na tržištu.

Pitanja o tome je li i kako hrvatski suvlasnik bio obaviješten o kupovini OMV-ovih dionica u Sloveniji, odnosno jesu li Vlada i resorno Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja bili obaviješteni o tome da dionice u većem dijelu kupuje MOL, a tek u manjem Ina, Nacional je u proljeće 2021. postavio i Vladi, i tada Ćorićevom Ministarstvu, ali i Ini. Svi su odlučili ostati nedostupni za odgovore. Iz Ministarstva je tek stigla kratka uputa da se “za sva pitanja koja se odnose na poslovanje Ine obratimo njima”, odnosno Ini, iz čega se može izvući zaključak da ni Ministarstvo ni Vlada, kao Inini suvlasnici, već odavno u svojim rukama ne drže konce njezina poslovanja.

Vlada premijera Andreja Plenkovića pozdravila je prošle godine ‘zajedničku’ akviziciju Ine i MOL-a u Sloveniji, ‘izražavajući zadovoljstvo što je Ina prepoznala priliku za širenje na slovensko tržište’. FOTO: Dubravka Petric/PIXSELL

Vijest o namjeri preuzimanja OMV-ova udjela u slovenskoj podružnici prenijele su već tada i brojne novinske agencije i poslovni mediji, posebno oni iz naftaškog sektora, no ni u jednom od njih Ina se uopće nije spominjala, jednako kao ni u obavijesti koju je na svojim korporativnim stranicama objavio sam austrijski OMV, a u kojoj se kaže da su dogovor o preuzimanju sklopili OMV i MOL.

Jedini spomen Ine u svim spomenutim izvještajima je informacija da je hrvatska kompanija i do sada imala 7,75 posto udjela u slovenskoj tvrtki.

Unatoč svemu tome, vlada premijera Andreja Plenkovića prošle godine pozdravila je „zajedničku“ akviziciju Ine i MOL-a u Sloveniji, „izražavajući zadovoljstvo što je Ina prepoznala poslovni interes i priliku za širenje na slovensko tržište”, no Vlada nije smatrala shodnim obavijestiti hrvatsku javnost pod čijim će brandom poslovati nove postaje. Jedan od Nacionalovih izvora iz naftaških krugova tada je upozorio da je, u ovom slučaju, Ina poslužila tek kao pomoćni igrač koji će MOL-u smanjiti trošak nove investicije, a da u stvarnosti neće imati nikakav utjecaj na upravljanje kompanijom.

OMV je još početkom veljače 2021. najavio da namjerava prodati 92,25 posto udjela u tvrtki OMV Slovenija, u sklopu koje posluje i 120 benzinskih pumpi organiziranih na principu franšize. OMV je sa svojim lancem benzinskih postaja, koje posluju pod brendovima OMV, Eurotruck, Avanti i Diskont, drugi po veličini maloprodajni lanac u Sloveniji i zauzima nešto više od 20 posto tržišta derivata, odmah nakon domaćeg Petrola koji sa svojih 318 postaja drži čak 60 posto udjela na tržištu.

Pokušao se stvoriti privid zajedničkog istupanja Ine i MOL-a na slovensko tržište. Ali po dioničarskom ugovoru između Vlade i MOL-a, ono može biti zajedničko jedino pod robnom markom Ine

Odmah iza OMV-a je MOL, koji drži oko 10 posto udjela na tržištu. Mađarska kompanija ušla je na slovensko tržište u svibnju 2011. godine, kupivši tadašnjih 19 benzinskih postaja slovenskog lanca TUŠ-Oil. U međuvremenu je broj benzinskih postaja dodatno povećala na ukupno 48 i zauzima treće mjesto po udjelu u maloprodajnoj mreži. No odluka mađarske tvrtke da benzinske postaje u susjednoj državi posluju pod brandom MOL-a, a ne Ine, izazvala je u to vrijeme burne reakcije hrvatskih naftnih stručnjaka.

Naime, prema odredbama Ugovora o međusobnim odnosima dioničara Ine i MOL-a iz 2003. godine, mađarski strateški partner se u članku devetom obvezao da će „razvijati nova prodajna mjesta na SEE tržištima (tržišta jugoistočne Europe, op. N.) te kada je novo prodajno mjesto predloženo u svrhu razvoja Maloprodajne djelatnosti Ine ili Strateškog investitora, da će razvoj tog prodajnog mjesta provesti Ina pod trgovačkim imenom i Upravom Ine, tako da će Ina imati povlašteno pravo isporuke rafiniranih naftnih proizvoda na to mjesto pod Uvjetima povlaštene isporuke“. Ta je odredba zadržana i u Prvoj izmjeni i dopuni Ugovora o međusobnim odnosima dioničara iz siječnja 2009., što drugim riječima znači da je ona i dalje na snazi iako ju je MOL u više navrata do sada prekršio, poslujući ne samo u Sloveniji već i u Srbiji pod brandom MOL-a.

Bivši generalni direktor, a potom i predsjednik Nadzornog odbora Ine Davor Štern još je 2012. godine, kao svjedok na suđenju bivšem premijeru Ivi Sanaderu u sudskom postupku Ina-MOL, kazao da je MOL bez konzultacija s Inom kupio benzinske postaje Tifon u Hrvatskoj i TUŠ-Oil u Sloveniji.

No na svojim službenim stranicama MOL se pohvalio da u Sloveniji u stvari ima 52 postaje. Iako Ina nije službeno integrirana u MOL (integrirana je u konsolidirano financijsko izvješće, ali ne i u samu Grupu jer MOL još uvijek ne posjeduje više od 50 posto udjela u Ini), mađarski suvlasnik prisvaja i Inine benzinske postaje u susjednoj državi i smatra ih dijelom MOL Grupe iako za to nema zakonske osnove.

MOL-ov većinski udio od 70 posto u kupovini dionica tvrtke OMV Slovenija nije samo stvar novca, već prvenstveno moći i utjecaja, a MOL se pohvalio da u Sloveniji u stvari ima 52 postaje. FOTO: Tomislav Miletic/PIXSELL

Naime, MOL je formalno registriran u Mađarskoj pod imenom MOL Plc., a MOL Grupa kao takva ne predstavlja poseban pravni subjekt i formalno ne postoji. MOL-ovo svojatanje Ine kao “dijela MOL Grupe” također je, kako je to već pisao Nacional, pravno nelegitimno, s obzirom na to da MOL do sada nije pokazao nijedan relevantan dokument kojim bi dokazao da je Ina prestala biti vertikalno integrirana kompanija i postala podružnica MOL-a.

 Jedina pozitivna pojedinost u cijeloj toj priči, slažu se gotovo svi neslužbeni izvori s kojima je Nacional razgovarao, jest mogućnost da ova akvizicija motivira MOL da doista dovrši investiciju u modernizaciju rafinerije u Rijeci, odnosno da dovede do kraja netom započetu izgradnju postrojenja za obradu teških ostataka koja kasni već gotovo 15 godina, jer bi upravo opskrba novih benzinskih postaja u Sloveniji derivatima iz riječke rafinerije bila financijski najisplativija zbog minimaliziranja transportnih troškova.

Prema nekim procjenama riječka rafinerija mogla bi na slovensko tržište plasirati oko 600.000 tona derivata na godinu, što bi moglo ostaviti pozitivan trag na Ininu poslovanju, ali pod uvjetom da MOL doista nađe interes da postaje u Sloveniji opskrbljuje upravo derivatima iz riječke rafinerije, a ne transportom iz vlastitih rafinerija u Mađarskoj i Slovačkoj.

Pokazalo se da OMV-ove benzinske postaje u susjednoj državi zapravo kupuje MOL, uz tek minorno i ‘manekensko’ sudjelovanje Ine, koja sa svojih 33 posto udjela u novoj tvrtki neće imati utjecaja na poslovanje

Zbog ruske invazije na Ukrajinu u međuvremenu su se tržišne okolnosti dramatično izmijenile pa se ta najavljena transakcija treba promatrati i u posve drugom geopolitičkom kontekstu.

Već se prošle godine kao legitimno nametnulo i pitanje zbog čega Ina sama nije otkupila dionice tvrtke OMV Slovenija. I to zato što je Ina solventna kompanija, a na tržištu novca u to vrijeme bilo je lako doći do kapitala koji se nudio pod dobrim uvjetima i uz niske kamate. Pa bi u normalnim okolnostima i uz aktivnu energetsku politiku hrvatske vlade bilo neshvatljivo da Ina sama nije odlučila otkupiti te dionice i tako trajno osigurati egzistenciju Rafinerije Rijeka. Ali to se nije dogodilo prvenstveno zato što to ne odgovara mađarskom MOL-u.

I to zato što MOL-ov većinski udio od 70 posto u kupovini dionica tvrtke OMV Slovenija nije samo stvar novca, već prvenstveno moći i utjecaja, odnosno odluke da u situaciji kada je između Vlade i MOL-a još mnogo neriješenih i otvorenih pitanja, Mađari pokušaju zadržati određene adute u rukavu koji bi im olakšali pregovore s hrvatskim suvlasnikom u godinama koje dolaze. Sada se osim kompleksnih i dramatičnih promjena na energetskom tržištu, u realizaciju te transakcije najizravnije uključila i Europska komisija otvaranjem dubinske istrage.

✇ Nacional.hr

KULTURNJACI 2020.: ‘Od ministrice tražimo zaštitu i pravo na rad’

2. srpnja 2022. u 14:03

Objavljeno u Nacionalu br. 1150, 10. svibanj 2020.

Predstavnici radnika u kulturi prošlog su tjedna predsjedniku Milanoviću iznijeli tešku situaciju u kojoj su se našli zbog pandemije koronavirusa. Nakon dozvole organiziranja misa i izjava da su vjernici discipliniraniji od ljudi koji idu na predstave i koncerte, traže zaštitu Nine Obuljen Koržinek

Četvero predstavnika samostalnih umjetnika sastalo se prošloga tjedna s predsjednikom Zoranom Milanovićem, na njegov poziv, te ga upoznalo sa svojom teškom situacijom, ponajviše zbog nedostatka prihoda tijekom pandemije koronavirusa. Mejra Mujičić kao predstavnica likovne scene, Tanja Tarbuk u ime književnih prevoditelja, Marko Torjanac ispred dramskih umjetnika te Hrvoje Kovačević kao predstavnik književnika, pojasnili su predsjedniku svoju situaciju, a Nacionalu otkrili da će od ministrice kulture Nine Obuljen Koržinek na sastanku u utorak tražiti zaštitu digniteta i pravo na rad. Do te je inicijative došlo, kako je rekao Torjanac, posebno nakon izjava članova Stožera za civilnu zaštitu o odobravanju održavanja misa, a u isto vrijeme zabrani sličnih javnih okupljanja, poput kino-projekcija ili kazališnih predstava.

“Očito je da se ovo ukidanje mjera provodi selektivno, prema političkim a ne epidemiološkim kriterijima. Ako je dopušteno okupljanje u crkvama, opravdano se postavlja pitanje zašto nije i u kazalištima, koncertnim dvoranama i kinima. Ta pitanja su, u stvari, poslužila da se razotkrije proizvoljna i nestručna pozadina opuštanja mjera. O tome najbolje govore odgovori ministra Davora Božinovića i epidemiologa Krunoslava Capaka, koji su bili potpuno nepripremljeni pa su odgovarali očite gluposti. Iz svega se jasno može zaključiti da se odluke u Stožeru donose nesustavno, da su nelogične i vođene političkim, a ne stručnim kriterijima koji bi trebali omogućiti donošenje općih pravila i uvjeta koji bi trebali biti jednaki za sve i za sva okupljanja, na temelju čega bismo mi iz kazališta, kao i svi koji ovise o javnim okupljanjima, mogli sami donijeti odluku i zaključiti možemo li se u njih uklopiti i kako. Posebno je bizaran i uvredljiv bio odgovor ministra Božinovića na pitanje o kazalištima i kinima, kada je rekao da je okupljanje u crkvama dopušteno jer su vjernici i svećenici pokazali disciplinu, iz čega se može zaključiti da posjetitelji kazališta i kina i umjetnici, pa i oni na filmskom platnu, nisu disciplinirani. Što je, osim što je i suludo i uvredljivo, i netočno, jer upravo je pri crkvenim okupljanjima bilo nereda, recimo u Sirobuji i Istri”, rekao je Marko Torjanac.

On smatra da se u jednoj normalnoj zemlji takva bizarna, gotovo nadrealna situacija u kojoj ministar govori takve gluposti, ne bi mogla dogoditi. Ako bi se i dogodila, nastavio je, to bi možda bilo iz usta nekog zalutalog lokalnog čelnika, a ne ministra i na to bi reagiralo Ministarstvo kulture: “I u tom smislu postoji inicijativa da se od ministrice zatraži da zaštiti dignitet umjetnika kao građana koji su konzumenti kulture i koje se ovom izjavom direktno uvrijedilo. Kasnije sam vidio da u famoznom Stožeru stoluje i predstavnik Ministarstva kulture. Do danas nije jasno koja je njegova funkcija i stav o izrečenom, jer se o tome, kao i o brojnim pitanjima koja su posljednjih dana postavljana o radu kazališta, kina i koncertnih dvorana i uopće o kulturnim događanjima, nije oglasio iako bi mu to valjda trebala biti zadaća zbog koje je u Stožeru.”

Torjanac smatra da se tome treba pristupiti razborito i ne oslanjati se na nepouzdane procjene Stožera. Ako se mjere i “olakšaju”, tvrdi, pretpostavka je da građani neće pohrliti na kulturna događanja, pogotovo zato što je kod konzumenata kulture riječ o obrazovanijoj i odgovornijoj populaciji.

‘Kulturna industrija uprihodi 4,6 % državnog proračuna, a umjetnici dobiju 0,7 do 0,8%. To je dovoljan argument da bi se država trebala više angažirati’, kaže Hrvoje Kovačević

Umjetnici su na sastanku predsjednika upoznali i s mjerama koje je Ministarstvo kulture pokrenulo odmah, ne bi li se pomoglo posebno samostalnim umjetnicima koji su zbog pandemije ostali bez ikakvih prihoda. Kako je naglasio Torjanac, ministrica kulture pokazala je da razumije problem i dogovoreno je da se u mjere potpore uključe izostavljeni samostalni umjetnici tzv. treće skupine, odnosno oni koji uslijed administrativnog nereda nisu nigdje registrirani iako uredno plaćaju poreze, kao i neumjetnička zanimanja koja svoju egzistenciju ostvaruju stalnim honorarnim radom na nezavisnom kulturnom tržištu:

“No na tu najhitniju mjeru za pomoć egzistenciji najvećeg broja umjetnika još čekamo. Ona će, sudeći prema svim razgovorima s ministricom, biti realizirana, no pitanje je hoće li umjetnici pritom imati ravnopravan tretman kao ostali građani Hrvatske, odnosno hoće li ta potpora biti iste visine kao i za ostale. Cijeli problem sa samostalnim umjetnicima ima ishodište u administrativnom neredu koji je prisutan u svim područjima u našoj zemlji. Budući da umjetnici nemaju svoj porezni broj, odnosno šifru djelatnosti, ne zna se ni koliko ih ima, iako su pretpostavke da ih je između sedam i 12 tisuća. Zbog tog administrativnog nereda, umjetnici su u djelatnostima porezne uprave svrstani pod ‘ostale’ i zato nisu obuhvaćeni mjerama potpore. Čini mi se da je to pitanje dobre volje ministra Marića i premijera i ako će biti potrebno, obratit ćemo se i njima.”

No činjenica da Grad Zagreb, u kojem se realizira 90 posto nezavisne kulturne scene, nema novca za umjetnike koji u njemu rade i u gradski proračun uplaćuju porez i druge stavke, ostaje veliki problem. Marko Torjanac, ujedno i nezavisni zastupnik u zagrebačkoj Gradskoj skupštini, nije iznenađen činjenicom da pročelnica za kulturu Milana Vuković Runjić nije ništa napravila za samostalne umjetnike:

“No to se od nje ni ne očekuje. Znamo da ona ne odlučuje. Odlučuju Milan Bandić i njegov najuži tim, koji upravo ovih dana, uz pomoć HDZ-a, vrši nezapamćen udar na kulturu Zagreba. Naime, gradonačelnik Bandić predložio je stavljanje izvan snage Zaključka izglasanog na prošloj sjednici o obaveznoj isplati sredstava javnim i nezavisnim subjektima u kulturi, kao i pomoći u pokrivanju troškova prostora nezavisnim subjektima u kulturi jer oni trenutačno ne mogu zarađivati. To je jedina i minimalna pomoć Grada na koju je Bandić, naime, bio prisiljen ovim Zaključkom protiv kojeg su u ožujku glasali njegovi zastupnici. I sad taj Zaključak, jer gradska je blagajna prazna, želi opozvati i time kulturi uskratiti programska sredstva od kojih samostalni umjetnici žive. Apsurd je u tome što mu u novom udaru na zagrebačku kulturu sad pomaže zagrebački HDZ, koji je na prošloj sjednici Skupštine podržao Zaključak. Time je HDZ još jednom pokazao svoje nepoštovanje prema kulturi i umjetnicima, kao i nedosljednost i interesnu motiviranost pri donošenju odluka. Postavlja se pitanje kako Ministarstvo kulture očekuje suradnju i povjerenje umjetnika kad isti taj HDZ na lokalnoj razini radi protiv umjetnika i doslovce im minira egzistenciju. U svakom slučaju, ovaj Bandićev i HDZ-ov udar na kulturu Zagreba dugo će se pamtiti.”

Hrvoje Kovačević, predsjednik Upravnog odbora Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika, ustvrdio je da je Ministarstvo kulture dodijelilo 773 potpore samostalnim umjetnicima – 697 u iznosu 3250 kuna te 76 u iznosu 1625 kuna. Napomenuo je da je to daleko više od onoga što je očekivao kada je natječaj raspisan, no ostaje činjenica da 619 umjetnika potporu nije dobilo: “Među njima svakako ima onih koji su svojim djelovanjem potporu zaslužili i koji teško preživljavaju u novim uvjetima. U razgovorima s ministricom objašnjavala mi je zašto su mjere takve kakve su te je rekla da se u okviru Vlade nije uspjela izboriti za nešto više, no ja nisam političar, samostalni sam umjetnik i stoga ne mogu odustati od principa jednakosti i solidarnosti. Svi su samostalni umjetnici trebali dobiti isti iznos. Ministrica mi je rekla i da se razmatraju neke druge mjere kojima bi se pomoglo samostalnim umjetnicima, honoriranje plasmana umjetnosti na društvenim mrežama, primjerice. Već su i raspisani neki natječaji koji vode prema realizaciji te ideje. Tu inicijativu svakako pozdravljam.”

Kovačević je pojasnio i kakva je situacija s književnicima u Hrvatskoj. Istaknuo je da svi, pa tako i književnici, imaju isti problem – nepostojanje tržišta umjetnina:

“U krizu uzrokovanu epidemijom književnici su ušli usporedo s krizom nakladništva koja nas opterećuje ‘kvakom 22’ – knjige su skupe jer su naklade male, a naklade su male jer su knjige skupe. Jedino je rješenje poticanje čitanja. Pogotovo se time bavimo mi književnici koji pišemo i za djecu. Organiziramo razne susrete koji su nam i izvor zarade. Teško je reći kada ćemo opet biti u prilici naći se pred mladim čitateljima. Uz to mi je krajem veljače u nakladničkoj kući Hena com objavljen roman za odrasle “Ministar u jezeru”. Već sam imao dogovorene tri promocije, sve su odgođene. Sada sjedim doma i pišem, kao, vjerujem, i većina mojih kolega.”

Na društvenim mrežama pojavili su se statusi umjetnika koji su se sami organizirali te od svih ljudi traže donaciju za kolege samostalne umjetnike, što je pomalo i tužno jer to samo znači da se država ne može za njih brinuti. Kovačević je o tome rekao:

“Kulturna industrija u nas uprihodi 4,6 posto državnog proračuna, a umjetnici dobiju 0,7 do 0,8 posto. Mislim da je taj podatak sasvim dovoljan argument da bi se država trebala više angažirati kada je umjetnicima potrebna pomoć. Kada se u medijima pojavi tekst u kojemu se spominju problemi umjetnika, dežurni komentatori odmah spominju neke estradne zvijezde, tvrde da svi predobro živimo i da smo beskorisni. Istina je, pak, da velika većina umjetnika teško živi i pri tome proizvodi kao i bilo koji drugi radnik. Aktivnosti na društvenim mrežama dokazuju da su umjetnici angažirani na raznim razinama te je i to na neki način jedna od pozitivnih posljedica ove krize.”

Marko Torjanac pojasnio je da je ta inicijativa krenula od Ogranka samostalnih umjetnika Hrvatskog društva dramskih umjetnika, a reaktivirali su je nakon osam godina mirovanja. No naglasio je da Fond teško može biti nadomjestak za državne potpore, pogotovo za, kako se predviđa, dulje razdoblje zabrane javnih okupljanja:

“Fond bi trebao služiti kao korektiv za eventualne neravnopravne potpore, kao dodatna pomoć i za one koji iz bilo kojeg razloga u potpore nisu uključeni. No čini se da ćemo Fondom morati pomagati velikom broju ljudi. Nadam se da će zaposleni kolege, institucije i svi ljubitelji kazališta imati volje da prema svojim mogućnostima uplaćuju u Fond. Koristim ovu priliku da pozovem sve sugrađane, prijatelje kazališta, da prema svojim mogućnostima uplate donacije u Fond solidarnosti HDDU-a na IBAN HR6423600001101463609 s obaveznom naznakom Donacija za OSU.”

Još jedna predstavnica samostalnih umjetnika koja se sastala s predsjednikom je Tanja Tarbuk, dugogodišnja književna prevoditeljica, koja je pojasnila situaciju u svojoj struci:

“Moram reći, što zvuči gotovo nevjerojatno, honorari književnih prevoditelja isti su već više od dvadeset godina. Kad sam se vratila iz Portugala, a to je bilo davne 1997., počela sam prevoditi za honorar od tadašnjih šest maraka po kartici, da bi sada ta cijena bila otprilike šest eura po istoj toj kartici, jer euri su zamijenili marke kao da im je tečaj bio isti, kako u troškovima, tako, hajde, i u prihodima. Dakle, prevoditelji samozatajno, samoprijegorno, samoubilački ako hoćete, već desetljećima prenose vrijedna književna djela s raznih jezika, obogaćujući time našu kulturu, njegujući generacije čitatelja, šireći kulture, za iste pare. Ne moram, dakle, naglašavati da je naša stvarnost, za razliku od kolega na razvijenom Zapadu, teška, da mi za razliku od, recimo, danskih prevoditelja, koji zarađuju oko 40 do 50 eura po kartici i, unatoč visokom porezu koji plaćaju državi, mogu komotno živjeti tako da rade nekih osam mjeseci u godini, a ostala četiri mjeseca putuju, čitaju, samoobrazuju se, odlaze u zemlje jezika s kojih prevode na mjesec-dva gdje uče žargonizme i uključuju se u kulturu življenja što im olakšava prevođenje autora iz tih zemalja. Što reći, mogu samo citirati dragog mi prijatelja Zdravka Zimu koji je jednom prilikom konstatirao: ‘Za razliku od danskih prevoditelja koji u godini rade osam mjeseci, a četiri se odmaraju, ti, Tanja, od dvanaest mjeseci radiš šesnaest.’ A to je slučaj i s ostalim prevoditeljima. Ako želimo preživjeti s ovako niskim honorarima, moramo imati nekoliko poslova, pa tako mnogi rade u školama ili se bave turističkim vođenjem, prevođenjem rodnih listova i slično. Dakle, neprestano osciliramo na rubu egzistencije, jureći iz posla u posao, možda je jedina dobra stvar u ovoj krizi, odnosno nestašici posla, što ćemo sad malo predahnuti.”

Vezano uz fond solidarnosti koji se osnovao, Tanja Tarbuk komentirala je da možda virusa više i ne bude, ali prave posljedice gospodarske krize tek ćemo osjetiti. Prevoditelji trenutačno čak i nešto rade, završavaju prijevode ugovorene lani:

“Ali novih prijevoda neće biti jer su izdavači uglavnom otkazali objavljivanje novih knjiga, između ostalog i zato što su mnoge europske zemlje obustavile svoje potpore stranim izdavačima, a pitanje je i kakvu će potporu dobiti od naših institucija. Dakle, od ovoga ljeta nadalje mi tek nećemo imati književne prijevode, a ako iduće godine izdavači i potpišu neki ugovor s nama, dok se knjiga prevede i naplati, proći će još barem pola godine. Treba računati da će književni prevoditelji u ovoj zemlji najmanje godinu dana biti bez posla, a obećava nam se potpora za tri mjeseca.”

Tanja Tarbuk spomenula je i suradnju sa zagrebačkim Gradskim uredom za kulturu, koji je Društvu hrvatskih književnih prevodilaca ove godine dodijelio potpore. Međutim, one će se, prema naknadnom dopisu gradskih službi, dodatno smanjiti iako su dobili upola manje potpora nego prošle godine. Svakako će stoga zatražiti sastanak s pročelnicom Milanom Vuković Runjić, kako bi raspravile o mjerama koje bi trebalo poduzeti za ugrožene članove, kao i o sufinanciranju programa kojima se potiče književno prevodilaštvo.

Teško da se od Grada može očekivati pomoć, a to dokazuje i odgovor Milane Vuković Runjić Nacionalu. U odgovoru stoji:

“Izvješćujemo vas kako je još uvijek na snazi Mjera privremene obustave izvršavanja Proračuna Grada Zagreba za 2020. Gradski ured za kulturu stoga je privremeno obustavio isplatu sredstava odobrenih osnovom utvrđenog programa Javnih potreba u kulturi za 2020. godinu te se trenutačno financiraju samo plaće i nužni troškovi hladnog pogona. Mjera je donesena zbog promjene gospodarskih kretanja uslijed pandemije bolesti COVID–19 te potresa koji je 22. ožujka prouzročio veliku materijalnu štetu u gradu Zagrebu te je slijedom navedenog došlo do smanjenja prihoda proračuna. Gradski ured za kulturu će, s ciljem ublažavanja negativnih učinaka koje osjeća izvaninstitucionalni sektor, pri isplati sredstava, a nakon stavljanja izvan snage Mjere obustave izvršavanja Proračuna, voditi računa o tome da prioritet imaju nezavisni i samostalni umjetnici čiji je ekonomski status ugrožen.”

‘Usporedba okupljanja u kazališnim dvoranama i vjerskim objektima nije primjerena jer osim publike mora se brinuti i o izvođačima’, kaže Marija Šiško Omrčen iz Ministarstva kulture

U Ministarstvu kulture rekli su da je 90 posto umjetnika koji su se prijavili ostvarilo pravo na potporu, što znači da su mogli dokazati izostanak prihoda i smanjenu aktivnost zbog pandemije COVID-19. Poziv je otvoren do 15. lipnja i vjeruje se da će se do tog datuma javiti još neki umjetnici koji će ispuniti uvjete i ostvariti potporu. Glasnogovornica Ministarstva Marija Šiško Omrčen o tome je rekla:

“Ministarstvo kulture je donijelo niz mjera za pomoć umjetnicima i različitim mjerama nastoji obuhvatiti sve segmente kulturnoga sektora koji u ovim trenucima krize gube mogućnost svojega djelovanja. Ukupno je za prve isplate potpora izdvojeno 2.388.750 kuna za 773 samostalna umjetnika. Paralelno s navedenim mjerama Ministarstvo kulture je u završnoj fazi objave mjere potpore umjetnicima i kulturnim djelatnicima koji nisu obuhvaćeni nijednom od do sada usvojenih mjera, a za što je osigurano dodatnih 20 milijuna kuna iz Kriznog fonda. U okviru Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020. Ministarstvo priprema Poziv na dostavu projektnih prijedloga Umjetnost i kultura online, koji će se sufinancirati sredstvima Europskog socijalnog fonda (85 %) i državnog proračuna (15 %). U pripremi su i mali te mikro krediti za poduzetnike u teškoćama, a pripremaju se i posebni programi potpore za pojedine grane gospodarstva u koje će biti uključene i kulturne i kreativne industrije.”

Iz Ministarstva su odgovorili i na najavu kulturnjaka da će od ministrice Nine Obuljen Koržinek tražiti zaštitu digniteta i pravo na rad:

“Ministarstvo kulture prima brojne upite vezano uz moguću normalizaciju rada kazališta, kao i organizaciju javnih događanja, predstava, koncerata ili snimanja filmova. U suradnji sa strukovnim udrugama i ravnateljima institucija razrađujemo precizne upute s ciljem da se što prije omogući realizacija onih aktivnosti koje ne predstavljaju zdravstvenu ugrozu za umjetnike i izvođače, odnosno da se osmisle alternativni načini organizacije javnih izvedbi kako bi se izbjegao zdravstveni rizik kako za publiku tako i za izvođače. Pred nama su ljetni mjeseci i nadamo se da će se dio programa moći realizirati na otvorenom.

Usporedba okupljanja u kazališnim dvoranama i vjerskim objektima nije primjerena, s obzirom na to da se u slučaju kulturnih događanja ne moramo brinuti samo o zdravlju publike, nego jednako tako i o izvođačima, brojnim umjetnicima, ansamblima ili plesnim skupinama. Kako je u većini slučajeva nemoguće realizirati kazališnu ili plesnu predstavu izbjegavajući fizički kontakt, u ovoj fazi borbe protiv epidemije još uvijek nije moguće dati suglasnost za to područje umjetničke djelatnosti.”aša Zinaja/NFOOT

✇ Nacional.hr

Dean Henderson na jednogodišnjoj posudbi u Nottingham Forestu

2. srpnja 2022. u 13:59

Povratnik u eglesku nogometnu Premier ligu Nottingham Forest objavio je kako je na jednogodišnju posudbu iz Manchester Uniteda doveo vratara Deana Hendersona (25).

Prošle sezone Henderson je upisao tek tri nastupa za United u svim natjecanjima ne uspijevši istisnuti s gola odličnog Španjolca Davida De Geu.

Henderson se istaknuo sjajnim obranama u dresu Sheffield Uniteda u sezonama 2018/19. i 2019/20. kada je s “noževima” prvo izborio ulazak u Premier ligu, a onda i odigrao vrlo uspješnu godinu u društvu najboljih.

Nottingham Forest se vratio u prvu englesku nogometnu ligu nakon 23 godine izbivanja.

✇ Nacional.hr

ATRAKTIVNA DESTINACIJA: Zbog Toše Proeskog sve više turista u Sjevernoj Makedoniji

2. srpnja 2022. u 13:40

Objavljeno u Nacionalu br. 1100, 27. svibanj 2019

Reporterka Nstylea posjetila je Ohrid i Bitolu, turistička odredišta države koja je nekada bila u sastavu Jugoslavije, te Memorijalni centar u Kruševu otvoren u čast tragično preminulog makedonskog pjevača u koji hodočaste njegovi obožavatelji iz cijele Europe

Nedavna odluka o promjeni imena države koja je sve do početka ove godine bila poznata i priznata kao Bivša Jugoslovenska Republika Makedonija (BJRM), a od kraja siječnja se, odlukom Sobranja, zove Republika Sjeverna Makedonija, trebala bi – barem se tako nadaju njezini stanovnici – konačno učvrstiti korak prema članstvu u NATO-u i boljoj budućnosti. Novinarka Nacionala imala je priliku posjetiti Makedoniju u sklopu studijskog putovanja u organizaciji domaćeg avioprijevoznika Croatia Airlines za predstavnike turističkih agencija i novinare, kojima se ta zemlja želi predstaviti kao iznimno atraktivna turistička destinacija. I doista, prirodne ljepote zemlje, iznimna gastronomska ponuda, nadaleko poznata gostoprimljivost Makedonaca, bogata i vrlo burna povijest, fascinantna tradicijska arhitektura te mnoštvo kulturnih i povijesnih lokaliteta, dovoljni su razlozi da razmislite o posjetu. Nećete se razočarati.

Među najvrjednijim i najatraktivnijim biserima makedonske povijesti i kulture svakako je Ohrid, gradić od oko 35.000 stanovnika na jugozapadu zemlje, koji se proteže uz obalu jedinstvenog Ohridskog jezera ili „makedonskog mora“, kako mu tepaju Makedonci. Jedan od najstarijih gradova na Balkanu, čija povijest seže u 4. stoljeće prije Krista, očarat će vas svojom ljepotom, dinamičnim životom, ali i pričama i legendama koje se vežu uz njegovih 2400 godina postojanja. Stari dio grada, ograđen tisućljetnim zidinama, krije nekoliko iznimno vrijednih crkava, džamija, manastira te najstarije vjersko sveučilište u ovom dijelu Europe koje su u 9. stoljeću pokrenuli učenici sv. Ćirila i Metoda i prvi slavenski episkop sveti Kliment. Iz tog su vremena i dva povijesna ohridska dragulja – crkva Svete Sofije i Svete Bogorodice Perivlepti, ali i crkva Svetog Klimenta, restaurirana i nanovo podignuta na temeljima originalne crkve. Sveta Sofija posebno je vrijedna kao jedini kršćanski sakralni objekt u Makedoniji kojemu turski osvajači nisu uništili bogate unutarnje freske, pa su velikim dijelom očuvane u izvornom obliku i kasnije restaurirane. Gradom dominira veličanstvena i dobro očuvana tvrđava cara Samuila, koji je upravo iz Ohrida kao svoje prijestolnice carevao krajem 10. i početkom 11. stoljeća. Grad pamti više osvajača, među ostalima i Bugare, Normane, Turke, Srbe, ali i bogatu trgovačku povijest, posebno tijekom 18. i 19. stoljeća, kada zahvaljujući trgovini kršćanskog dijela stanovnika Ohrida sa zapadnim gradovima, posebno Trstom i Bečom, jača bogati sloj trgovaca. Njihovo se bogatstvo oslikava kroz vrijedne obiteljske kuće građene u tradicionalnom stilu karakterističnom baš za to područje, a koje Ohrid i danas ljubomorno čuva i štiti. To potvrđuje i podatak da su od 1980. godine grad Ohrid, kao i Ohridsko jezero, proglašeni svjetskom baštinom i stavljeni pod zaštitu UNESCO-a.

Braća fotografi Milton i Janaki Manaki 1905. godine u Bitolu su iz Londona donijeli prvu filmsku kameru kojom su snimali život u gradu, a njima u čast održava se Međunarodni festival kamere

Uz burnu prošlost, Ohrid dinamično živi i danas. Grad je turistička meka s mnoštvom hotela i apartmana od kojih su neki otvoreni i tijekom cijele godine, šetnica uz jezero gotovo da podsjeća na turističke gradove u Hrvatskoj jer hoteli slijede jedan drugi u neprekinutu nizu, a stara ohridska čaršija s tradicionalnim restoranima i zalogajnicama te starinskim obrtima, mami svojom ljepotom i ponudom. Svakako se vrijedi prošetati starim dijelom grada koji još čuva vrijedne primjerke tradicionalne gradnje, ali i posjetiti jedinstvenu crkvicu Sv. Jovana Kanea na isturenoj hridi podno Samuilove tvrđave. U Ohridu djeluje i rukometni kamp koji je otvorio najbolji makedonski rukometaš Kiro Lazarov i koji svake godine u njemu okuplja i trenira najbolje mlade juniore iz cijele Europe.

Dobar dio svoje ljepote Ohrid može zahvaliti jezeru. Ohridsko jezero tektonskog je porijekla, jedno je od najstarijih u svijetu, nastalo je prije ledenog doba, prije tri do pet milijuna godina, a s najvećom izmjerenom dubinom od čak 289 metara jedno je od najdubljih jezera na svijetu. Dvjema trećinama svoje površine pripada Makedoniji, a jednom trećinom Albaniji. Za razliku od brojnih drugih jezera, Ohridsko je iznimno čisto i bistro, prekrasne plave boje zbog brojnih podzemnih izvora kojima se jezero hrani vodom i gotovo 40-ak rječica koje se u njega ulijevaju. U jezeru živi veliki broj endemskih vrsta riba, od kojih je najpoznatija ohridska pastrva, ali i malena riba plašica od čije se krljušti mljevenjem i dodavanjem određenih aditiva rade nadaleko poznati ohridski biseri. Izradom nakita od originalnih ohridskih bisera bave se samo dvije ohridske obitelji, čiji su tradicionalni zanat i tehnologija izrade posebno zaštićeni kao kulturno dobro.

Nešto južnije od Ohrida, uz samu makedonsko-albansku granicu, valja svakako posjetiti manastir i crkvu Svetog Nauma, makedonskog prosvjetitelja iz devetog stoljeća. Manastir je utemeljio sam sveti Naum te je u njemu i pokopan 910. godine, a lokacija je poznata kao jedno od središta vjerskog turizma u Makedoniji. Neposredno uz manastir i crkvu izvor je Crnog Drima koji protječe kroz Ohridsko jezero na svom putu do Jadranskog mora. Izvor je zaštićeni prirodni lokalitet, a polusatna veslačka tura kroz izvorište (zbog strogih mjera zaštite upotreba motora na benzinski pogon nije dozvoljena) svojom ljepotom, tišinom i pjevom ptica doista oduzima dah.

Još je jedna prirodna ljepota koju svakako valja posjetiti nađete li se u blizini Skoplja jest kanjon Matka. Jugozapadno od glavnog grada, na svega pola sata vožnje od centra Skoplja, zaronit ćete u prekrasnu zelenu boju rječice Treska koja mirno vijuga između kamenih gromada. Odlučite li iskoristiti mogućnost vožnje rječicom u jednom od turističkih brodova, ostat ćete fascinirani visokim klisurama kroz koje je rječica milijunima godina dubila svoje korito, da bi danas posjetiteljima ponudila neponovljive prizore prirodnog spoja kamena i zelenila koje zaustavlja dah i liječi stres. Kanjon Matke u sebi krije i jedinstvenu podvodnu špilju Vrelo. Dubina joj nije još posve poznata, do danas su speleolozi uspjeli zaroniti do 240 metara dubine, no pretpostavlja se da je i dublja od 300 metara, što bi je moglo svrstati među najdublje podvodne špilje u svijetu.

U Ohridu djeluje i rukometni kamp koji je otvorio najbolji makedonski rukometaš Kiro Lazarov i koji svake godine u njemu okuplja i trenira najbolje mlade juniore iz cijele Europe

Šetnja Makedonijom odvela nas je i do najvišeg naselja u zemlji, gradića Kruševa, na nadmorskoj visini od čak 1350 metara. Kruševo danas pažljivo čuva tradicionalnu arhitekturu kakvom su Vlasi (cincari) stoljećima gradili svoje kuće. Karakteriziraju je bijela fasada i plavi detalji na zgradi. Kruševo je stoga ogledni primjer tradicionalne gradnje tipične za 19. i 20. stoljeće, čime se Kruševljani, njih oko 5000, posebno ponose. Kruševo je vrlo važno središte makedonske povijesti jer je početkom 20. stoljeća bilo središte Ilindenskog ustanka. Na Ilindenski ustanak podsjeća i velebni spomenik „Makedonium“, izgrađen 1973. u spomen na žrtve krvave borbe Makedonaca i Vlaha protiv turske okupacije. Uz samo Kruševo nalazi se i lokalitet Mečkin kamen, na kojem spomenik makedonskom junaku borbe protiv Turaka Pitu Guli također podsjeća na slavnu ilindensku prošlost i Kruševsku republiku koju je turska vojna sila krvavo ugušila nakon samo 10 dana postojanja. No Mečkin kamen je, osim po svojoj povijesnoj vrijednosti, jednako tako poznat i među sportašima. Naime, upravo je tu jedno od najatraktivnijih paraglajderskih središta u Europi, koje svake godine okuplja na desetke zaljubljenika u taj ekstremni adrenalinski sport.

No ono po čemu sve generacije Makedonaca, ali i ljubitelja pop glazbe iz zemalja regije, poznaju Kruševo jest memorijalna kuća popularnog pjevača Toše Proeskog, koji je prije 12 godina tragično poginuo u prometnoj nesreći u Hrvatskoj, u 26. godini života. Toše, pravim imenom Todor Proeski, rođeni je Kruševljanin i u svojem gradu, jednako kao i u cijeloj Makedoniji, čak i nakon smrti ima status idola. I to, reći će vam Kruševljani, ne samo zato što je bio pjevač, već zato što je prije svega bio čovjek, humanitarac i dobrotvor. „Toše je Makedoniji u svojih 26 godina života dao više nego što će neki dati u tri života. Bio je idol mladih i starih, čovjek koji je, iako popularan, s obje noge čvrsto stajao na zemlji, koji nikada nije odbio poziv na neki humanitarni koncert, a sam ih je organizirao mnogo, i koji je uvijek davao maksimum od sebe, povezujući sve generacije Makedonaca. Bio je osoba kakvu je ova zemlja trebala i kakvu bismo trebali i danas, ali teško da će se ponovno roditi neki Toše koji će tako ujediniti cijelu Makedoniju“, objasnio nam je vodič Goran. Grad Kruševo je 2011. godine, četiri godine nakon njegove pogibije, otvorilo Memorijalni centar „Todor Proeski“ koji je i danas mjesto hodočašća brojnih njegovih obožavatelja.

Put nas je potom odveo do Bitole, drugog po veličini grada u Makedoniji, na samom jugu zemlje uz granicu s Grčkom. Bitola svoju povijest bilježi još iz antičkih vremena, a u njoj danas živi oko 80.000 stanovnika. Grad se diči multikulturnim vrijednostima jer tu suživot već decenijama grade Makedonci, Turci, Albanci, Vlasi, Židovi i Romi. Iako je svojevrstan simbol multikulturne tolerancije, grad je ipak podigao spomenik žrtvama oružanog sukoba Makedonaca i Albanaca koji je 2001. godine izbio nakon pobune albanske manjine. Sukobi Albanaca, pripadnika gerilske oružane skupine nazvane Oslobodilačka nacionalna vojska (ONV), i pripadnika makedonske vojske i policije trajali su od siječnja do studenoga 2001. godine. Mir je uspostavljen tek uz pomoć NATO-a koji je razoružao albanske gerilce i potaknuo potpisivanje primirja, no sukobi su odnijeli 80-ak života i većinom su to bili Makedonci, pripadnici rezervnog sastava vojske i policije.

Od brojnih kulturnih zanimljivosti najupečatljivija je ona o filmskoj prošlosti i sadašnjosti grada. Naime, braća fotografi Milton i Janaki Manaki 1905. godine u Bitolu iz Londona donose prvu filmsku kameru kojom su snimali život u gradu i okolici. Zahvaljujući braći Manaki sačuvani su brojni povijesni zapisi i dokumentirani događaji važni za povijest ne samo grada, nego i čitave regije. Grad Bitola je Miltonu Manakiju, pioniru filmske umjetnosti u Makedoniji, podigao spomenik, a u gradu se već četiri desetljeća svake godine održava i Međunarodni festival filmske kamere “Braća Manaki” koji redovito okuplja najpoznatija snimateljska i glumačka imena svjetske filmske industrije.

Stanovnici Bitole rado će vam se pohvaliti podatkom da je njihov grad na kraju 19. i početkom 20. stoljeća u diplomatskim krugovima Europe bio poznat kao „grad konzula“ jer je tu bilo smješteno čak 12 konzularnih predstavništava. Bitola iz tih vremena pamti vrlo živ politički život. Neka od konzularnih predstavništava zadržala su se i do danas, no izgubila su političku važnost i svela se tek na protokolarnu funkciju. Diplomatski zbor sa sobom je donio i visoku modu koju su viđenije građanke odmah prihvatile, pa se Bitola i danas voli zvati gradom mode. A da joj taj naziv odgovara posvjedočili smo i kratkom šetnjom centrom grada, glavnom trgovačkom ulicom koja nosi naziv Širok sokak i koja se na kraju dana, s paljenjem prvih svjetiljki, pretvara u korzo prepun mladih, dobro odjevenih djevojaka i mladića. Iako relativno malen, grad živi vrlo dinamičnim noćnim životom, uz obilje noćnih klubova, barova, restorana i nezaobilaznih, Makedoncima posebno dragih kafana.

‘Teško da će se ponovno roditi neki Toše Proeski koji će tako ujediniti cijelu Makedoniju jer je bio osoba kakvu je ova zemlja trebala’, smatra turistički vodič u centru posvećenom pjevaču

Bitola krije i jednu romantičnu povijesnu zanimljivost: spomen-sobu turskog vojskovođe, političara i predsjednika Mustafe Kemala Ataturka, poznatijeg kao Kemal Paša Ataturk, „otac moderne turske nacije“. Naime, Mustafa Kemal Ataturk u Bitoli je od 1896. godine pohađao tada znamenitu Vojnu gimnaziju Monastir, koju je završio 1899. kao jedan od najboljih učenika u klasi, nakon čega je školovanje nastavio na Vojnoj akademiji u Istanbulu. Mladi Turčin uzavrele krvi do ušiju se zaljubio u lijepu Bitoljku Eleni Karinte, čija je ugledna obitelji bila vlaškoga porijekla. Eleni je, kaže povijesna priča, naočitom Mustafi uzvratila istim osjećajima, no njezin otac nije prihvatio činjenicu da se njegova kćer zaljubila u Turčina. Mustafa se nije dao zaustaviti u svojem naumu da osvoji svoju ljubav pa ju je jedne noći – kako je to bilo uobičajeno u to vrijeme – ukrao. No bijesni Elenin otac nakon nekoliko dana ih je pronašao, vratio Eleni i zadržao je u „kućnom pritvoru“ mjesec dana. Uspio je razdvojiti mladi par, ali ne i u naumu da Eleni uda za mladoženju kojeg je on odabrao. Eleni je, kaže dalje priča, odbila udaju za očeva odabranika i ostala je sama do kraja života. I Mustafa Kemal Ataturk nije se ženio, kažu da nikada nije zaboravio lijepu Eleni i da joj je financijski pomagao sve do svoje smrti. A jedno ljubavno pismo razočarane Eleni Mustafi, u kojem se ona zaklinje na vječnu ljubav, i danas se čuva u Muzeju Bitola, otvorenom upravo u zgradi nekadašnje Vojne gimnazije Monastir, u kojoj je otvorena i spomen-soba Mustafe Kemala Ataturka. Romantična priča Eleni Karinte i Mustafe Kemala Ataturka simbolično je potvrđuje da čak i u najtežim vremenima život napiše poneku lijepu priču koja ostaje budućim generacijama kao podsjetnik da ionako kratak život ne potratimo na mržnju, ratove i okupacije. Makedonska povijest, baš kao i povijest gotovo svih zemalja jugoistoka Europe, prepuna je takvih mučnih detalja i tragedija. No moderni Makedonci naučili su je oplemeniti i predstaviti u najboljem svjetlu i zato je svakako treba posjetiti.

❌